Teško ozlijeđeni motociklist u dobi od 16 godina izgubio je kontrolu nad vlastitim tijelom — sada mu čip u mozgu pomaže da ponovno stekne dio neovisnosti.
Michael Mehringer imao je samo 16 godina kada je motociklistička nesreća zauvijek promijenila njegov život. Od tada je paraliziran od vrata naniže. Danas, gotovo deset godina kasnije, 25-godišnjak se nalazi u središtu europskog istraživačkog projekta koji piše medicinsku povijest: on je prva osoba u Europi koja nosi takozvano sučelje između mozga i računala (BCI – Brain-Computer Interface), koje omogućuje upravljanje pokretima isključivo pomoću misli.
Povijesna operacija u Münchenu
Tim Sveučilišne bolnice Tehničkog sveučilišta u Münchenu izveo je više od pet sati dugu operaciju. Neurokirurzi su pacijentu implantirali 256 mikroelektroda u dio mozga koji kontrolira složene pokrete ruke.
„Najveći izazov bio je postaviti elektrode s maksimalnom preciznošću. Samo tako se mogu točno očitati moždani signali i precizno mjeriti aktivnosti neurona“, objasnio je voditelj klinike Bernhard Meyer.
Za mladog pacijenta ovo je ogromna nada:
„Nadam se da ću ponovno moći sam jesti i piti, te da ću trebati manje pomoći u svakodnevnom životu“, kaže Mehringer, koji i dalje zrači optimizmom.
Na ideju da se uključi u istraživanje došao je nakon što je o projektu pročitao u novinama, a sada redovito surađuje s timom znanstvenika u laboratoriju.
Pokretanje robota pomoću misli
Sučelje mozak–računalo povezuje moždanu aktivnost izravno s računalom. Poseban senzor očitava električne impulse iz mozga, dok umjetna inteligencija analizira podatke i prepoznaje koji pokret pacijent zamišlja.
„Umjesto da od ljudi očekujemo da se prilagode tehnologiji, mi razvijamo sustave koji prepoznaju ljudske namjere“, objašnjava voditeljica projekta Melissa Zavaglia.
Pacijent i sustav zajedno uče – prvo pomicanje kursora na ekranu pomoću misli, a zatim i upravljanje robotskom rukom.
Prvi testovi već pokazuju da sustav može prepoznati zamišljene pokrete.
Nada za tisuće osoba s paralizom
U Njemačkoj živi oko 140.000 osoba s paralizom, a svake godine zabilježi se oko 2.400 novih slučajeva, uglavnom nakon nesreća. Većina njih ovisi o tuđoj pomoći i živi s ograničenom samostalnošću.
Münchenski projekt želi to promijeniti — tehnologijom koja vraća mogućnost sudjelovanja u svakodnevnom životu.
„Cilj nam je nadoknaditi zaostatak Europe i Njemačke u odnosu na SAD, gdje se već godinama ulaže u ovakva istraživanja“, rekao je Simon Jacob, voditelj za translacijsku neurotehnologiju.
Traže se ljudi s pionirskim duhom
Znanstvenici planiraju nastaviti projekt i traže nove mlade sudionike s paralizom iz područja Münchena.
Uvjet je pozitivan stav i spremnost na sudjelovanje u medicinskom istraživanju.
„Važno je razumjeti da ovo nije terapija, nego istraživanje“, istaknuo je Jacob.
„Napredak se ne može planirati kao uzimanje lijeka, ali bez ljudi poput Michaela Mehringera on uopće ne bi bio moguć.“
Fenix-magazin/IK
