Njemačka se početkom 2026. suočava s novim ekonomskim izazovom: vlada kancelara Friedricha Merza odlučila je od 1. siječnja 2026. ponovno povećati zakonski minimalni satnicu. Iako se ta mjera politički predstavlja kao korak prema većoj socijalnoj sigurnosti, novo istraživanje Ifo Instituta ukazuje da bi posljedice za brojne tvrtke mogle biti izrazito negativne.
U trenutku kada se njemačko gospodarstvo već bori s nizom problema – od visokih energetskih troškova do sve češćih stečajeva – poslodavci upozoravaju da bi daljnji rast minimalne satnice mogla biti kap koja prelijeva čašu.
Prema istraživanju provedenom u listopadu 2025. na uzorku većem od 4600 poduzeća, čak 37 posto svih ispitanih tvrtki izjavilo je da će biti direktno pogođeno povećanjem minimalne satnice. Među njima je više od petine (21,7 posto) reklo da planira smanjiti broj zaposlenih. To znači da bi mnogi radnici u sektorima s niskim plaćama mogli izgubiti posao upravo zbog mjere koja im je trebala pomoći.
SLUŽBENO JE: Minimalna satnica u Njemačkoj porast će na 14,60 eura
Istraživač ifo Instituta Sebastian Link upozorava da poslodavci ovaj rast minimalne plaće doživljavaju kao „značajan porast troškova rada“, što u trenutku ekonomske slabosti može biti pogubno. Osim otpuštanja, značajan broj tvrtki najavljuje smanjenje investicija, što dugoročno usporava razvoj, te povećanje cijena proizvoda i usluga, što opet pogađa potrošače.
Najnovije povećanje minimalne satnice odvijat će se u nekoliko koraka: nakon što je 2025. porasla na 12,82 eura, 2026. će iznositi 13,90 eura, a već 2027. planirano je novo povećanje na 14,60 eura po satu. Zanimljivo je da, iako je povećanje 2026. nominalno manje od onog iz 2022., reakcije poduzeća danas su osjetno jače. Primjerice, prije povećanja iz 2022. samo je 10,6 posto pogođenih tvrtki razmatralo je smanjenje broja zaposlenih, dok ih sada ima više nego dvostruko.
Neke gospodarske grane osobito su izložene. Najpogođenije je ugostiteljstvo, gdje 77 posto poduzeća isplaćuje plaće niže od budućeg minimalca. Slijede trgovina s 71 posto, te tekstilna i prehrambena industrija, s 62 odnosno 59 posto poduzeća koje će povećanje direktno zahvatiti. U sektorima poput građevine ili strojarstva, zahvaćen je znatno manji udio tvrtki, dijelom i zbog već postojećih viših sektorških minimalnih plaća.
Sve u svemu, tvrtke očekuju pad profitabilnosti (51 posto) i smanjenje konkurentnosti (36,7 posto). Iako ukupno gledano samo 5,8 posto radnih mjesta u Njemačkoj ovisi o minimalnoj satnici, u nekim sektorima – posebno ugostiteljstvu – gotovo je svako četvrto radno mjesto izravno vezano uz nju. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da bi naglo povećanje minimalne satnice moglo pokrenuti lančanu reakciju otpuštanja, zatvaranja poduzeća i rasta cijena, što bi dodatno opteretilo već krhko njemačko gospodarstvo.
Fenix-magazin/DP/MMD
