Njemačka kancelarka u odlasku Angela Merkel sjeća se 2015. godine, kada je njezina zemlja doživjela ogroman priljev izbjeglica, kao vrlo izazovnog i “potresnog” vremena.
“Znala sam, kao i svi drugi, da Njemačka ne može svaki dan primati 10.000 ljudi, ali da se moraju pronaći održiva rješenja i za ljude koji traže utočište i za našu zemlju”, rekla je Merkel za nedjeljno izdanje lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Godine 2015., kada je Europa doživjela ogroman priljev izbjeglica s Bliskog istoka, Merkel je u početku odlučila držati njemačke granice otvorenim, slavno govoreći “Mi to možemo”.
Rano je počela razmišljati o dogovoru s Turskom da se ondje prihvate sirijski izbjeglice. “Ali trebalo mi je vremena”, rekla je Merkel.
U Njemačkoj joj je tadašnji početni liberalni stav priskrbio poštovanje i oštre kritike.
Kancelarka je sada rekla da je oduvijek bila svjesna da je politički odgovorna za sve što se dogodilo, “i za dobre trenutke kada se izbjeglice dočekuju raširenih ruku, i za loše trenutke”.
Merkel je također naglasila da Njemačka pitanje migracija ne može riješiti sama, već samo “kao dio Europe i u ovom konkretnom slučaju u suradnji s Turskom”.
Pohvalila je sporazum o izbjeglicama sklopljen između Ankare i EU-a 2016. godine, rekavši da su obje strane imale koristi od njega te da je razuman i danas.
“Uvelike je pridonio tome da se uvede više reda u migracije i pomogne Turskoj da zbrine milijune tamošnjih sirijskih izbjeglica. I godinama je onemogućavao zločinački posao krijumčara i trgovaca ljudima”, rekla je Merkel o tom sporazumu.
Jedna od odredaba sporazuma između EU i Turske bila je da Ankara obuzda nedopuštenu migraciju u Europsku uniju, a Grčka vraća u Tursku migrante koji su ilegalno stigli na neki od otoka u Egejskom moru.
Bruxelles se zauzvrat obvezao preuzeti po jednog sirijskog izbjeglicu iz Turske za svakog Sirijca koji je vraćen, a obvezao se i financijski pomoći Turskoj da zbrine izbjeglice na svom tlu.
Fenix-magazin/MD/Hina
