Dok muškarci često još uvijek nose majice kratkih rukava, žene već nose debele džempere i udobne čarape.
Činjenica da se žene brže smrzavaju i da im je često hladnije nego muškarcima nije klišej, već ima biološke razloge.
Kada vanjska temperatura padne, krvne žile se sužavaju kako bi oslobodile manje topline prema van. Cirkulacija se usredotočuje na središte tijela kako bi vitalni organi dobili odgovarajuću opskrbu krvlju. Ruke i noge se pak hlade – rezultat su ledena stopala ili ruke.
Žene se smrzavaju od oko 15 stupnjeva
Ovaj mehanizam počinje ranije kod žena, odnosno kad je temperatura oko 15 stupnjeva Celzijevih, izvještava zdravstveno osiguranje Barmer.
Muškarci se „smrzavaju“ samo na nekoliko stupnjeva manje. To što žene imaju drugačiji osjećaj hladnoće posljedica je različite raspodjele spolnih hormona između dva spola. Muškarci proizvode značajno više testosterona, što osigurava veću mišićnu masu. To čini oko 40 posto tjelesne težine, ali kod žena samo 25 posto. Više mišića proizvodi i više topline, zbog čega se muškarci rjeđe prehlade.
– Muškarci stoga u sebi imaju „malu pećnicu“, da tako kažem, koja ih grije unutra, objašnjava Heidi Günther, farmaceutkinja u Barmeru.
Žene imaju više razine estrogena, a time i više masnog tkiva. Dok se samo 15 posto tjelesne težine muškaraca sastoji od masti, kod žena je to 24 posto. Oni su apsolutno neophodni kako bi se ženino tijelo pripremilo za trudnoću. Kao zaliha energije, mast osigurava odgovarajuću opskrbu majke i djeteta.
Međutim, masno tkivo dodatno uklanja kožu s mišića koji se zagrijavaju. – S jedne strane, masno tkivo izolira unutrašnjost tijela od kože, ali koža opaža tjelesnu temperaturu izvana, tako da je koža hladnija kod žena nego kod muškaraca, kaže Georg Ertl, internist u Sveučilišnoj bolnici u Würzburgu. Muškarci također imaju deblju kožu koja dodatno izolira tijelo.
Ljudi nisu jedina bića kod kojih spolovi različito percipiraju temperature . Zoolog Eran Levin sa Sveučilišta u Tel Avivu otkrio je da kod mnogih životinja ženka često bira toplija mjesta od mužjaka – primjerice kod klokana, babuna, lemura, nekih vrsta ptica i šišmiša. Znanstvenik sumnja da razlog tome leži u reprodukciji.
Za žene, više temperature imaju “važne fiziološke implikacije za funkcije koje su specifično ženske”, kaže Levin. Konkretno, to znači da toplina igra presudnu ulogu u funkcioniranju reproduktivnih organa.
Niske temperature stavljaju žene u nepovoljniji položaj u konkurenciji
Ono što je korisno za reprodukciju pokazalo se kao nedostatak za mozak. Studija iz 2019. ” Battle of the Thermostat ” pokazala je da se kognitivne performanse također mijenjaju kod muškaraca i žena ovisno o temperaturi. Više od 500 ispitanika moralo je na različitim temperaturama između 16 i 33 stupnja rješavati psihički zahtjevne zadatke: matematičke i lingvističke zadatke, koji su potom ocjenjivani. Svaki stupanj je mjerljivo povećao učinak žena.
Fenix-magazin/MD
