Istraživački projekt „Postimperijani narativi u srednjoeuropskim književnostima moderne“ autora M. Bobinac-J.Chovanec-W.Müller Funk-J. Spreicer i posebno izdanje Književne smotre pod naslovom „100 godina Republike Austrije.
Postimperijalno nasljeđe u austrijskoj književnosti“ predstavili su u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču voditelj projekta, sveučilišni profesor njemačke književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu dr. Marijan Bobinac i njegova kolegica i članica projektnog tima, postdoktorand na Odsjeku za germanistiku dr. sc. Jelena Spreicer te austrijski znanstvenik i sveuč. prof. u Beču dr. Wolfgang Müller-Funk.
Prof. Bobinac objasnio je cilj projekta i njegove postimperijalne i postkolonijalne metodološke postavke kao i plan rada odvijanje aktivnosti na istraživanju preklapanja i dodira u kulturi sjećanja te u strukturnim načelima koja karakteriziraju zajedničke književne strukture u srednjoj Europi. O projektu su govorili i inozemni član istraživačke skupine prof. Müller-Funk, koji se je usredotočio na istraživačku pardigmu o Habsburškoj monarhiji i njenom postkolonijalnom, odnosno postimperijalnom nasljeđu, te dr. Spreicer, koja je dala kratak prikaz sadržaja obje knjige.
„Ovdje smo predstavili dvije knjige. Jedna je Istraživački projekt financiran sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i sadrži referate odnosno radove koje smo pripremili za konferencije održane u Beči i Zagrebu, sažete u publikaciji Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim književnostima moderne, a druga se odnosi na poseban broj našeg časopisa Književna smotra posvećene isključivo postimperijalnom nasljeđu u austrijskoj književnosti koje smo uredili kolegica Spreicer i ja“, rekao je prof. Bobinac dodavši:
„Hrvatski germanisti i naši prijatelji iz drugih zemalja dali su za to posebno izdanje Književne smotre svoje priloge u kojima tematiziraju razne aspekte postimperijalnog nasljeđa u austrijskoj književnosti, od Karla Krausa do modernih autora, pri čemu smo nastojali vidjeti kako se je ta austrijska kultura razvijala, kako se je austrijska nacija koja je bila u velikoj krizi nakon raspada Monarhije uspjela rekonstruirati i stvoriti svjetsku i relevantnu literaturu i kulturu te kako se ona danas predstavlja u Austriji i inozemstvu“.
Bobinac je zahvalio Austrijskom kulturnom institutu koji je podržao i subvencionirao inicijativu oko posebnog izdanja „Književne smotre“. Napomenuo je kako je austrijska postimperijalna kultura imala „izuzetno značajan utjecaj i na razvitak hrvatske kulture, jedne od starijih europskih kultura“.
Govoreći o prvoj knjizi „Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim književnostima moderne“, prof. Bobinac je posebno istakao kako je riječ o projektu međunarodne suradnje:
„Već 20-tak godinama Odsjek germanistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu intenzivno surađuje s kolegama znanstvenicima iz Austrije, ali i ostalih zemalja bivše Habsburške Monarhije, Mađarske, Češke, Slovenije i Bosne i Hercegovine“.
„Ovaj je projekt za mene izuzetno značajan, jer sam također i urednica obje ovdje predstavljene knjige. U sklopu projekta bavim se postimperijalnim nasljeđem u hrvatskoj književnosti iako sam germanist po struci.
Ta interdisciplinarnost i transdisciplinarnost jedna je od osnovnih značajki ovog projekta“, rekla nam je dr. Spreicer. Dodala je kako utjecaj postimerijalnih narativa evidentan i ne mogu ga previdjeti oni koji se bave njemačkom i hrvatskom književnošću. Osvrnula se je i na pojam tzv. habsburškog mita u austrijskoj književnosti i dala neke primjere iz naše književnosti.
Najavila je izlazak treće knjige o višejezičnosti u imperijima, koja bi trebala izaći u ljeto ove godine.
„Time ćemo završiti naš istraživački projekt, koji službeno završava krajem svibnja“, napomenula je urednica dviju u Beču predstavljenih znanstvenih knjiga.
Promociji je bila nazočna i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković. Promotore i goste uvodno je pozdravio savjetnik za kulturu u Veleposlanstvu RH u Beču Domagoj Marić.
Glazbeni okvir svečanosti dala je mlada sopranistica Lucija Spevec uz pratnju Tihane Dovhanj na glasoviru.
Fenix-magazin/Snježana Herek
