Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat ( desno) u Prelogu s građanima/Foto:Hina

Postaje li Hrvatska mjesto za povratak iseljenika i njihova kapitala?

Hrvatski ministar gospodarstva Darko Horvat, u nekoliko je navrata izjavio kako je uvjeren da će do kraja godine hrvatski gospodarski rast biti veći od ovih 3,9 % i da će se kretati oko nevjerojatnih 5 %.

 

Treba napomenuti kako je Horvat ove izjave dao u tjednu nakon europarlamentarnih izbora, te se one ne mogu promatrati kao propaganda u funkciji promidžbe vladajuće stranke. Osim toga, on je u hrvatskoj javnosti poznat po odmjerenim izjavama, i kao ministar koji se ne voli zalijetati u prognozama.

Analitičari nisu očekivali toliki rast hrvatskog gospodarstva

Ako je istina ovo što govori hrvatski ministar gospodarstva, onda je jasno kako Hrvatska konačno ulazi na kartu poželjnih investicijskih odredišta. Znači li to da bi, konačno, hrvatski iseljenici mogli dobiti priliku za povratak kući zajedno sa svojim kapitalom?

Da bi se došlo do odgovora na to pitanje, treba vidjeti što je dovelo do ovako velikog gospodarskog rasta koji je mnoge iznenadio, ali i kakve su prognoze za budućnost.
Treba znati da su svi gospodarski analitičari prognozirali da će Hrvatska imati gospodarski rast koji je manji od 3 %, što je dobro nakon dugih godina recesije, ali nedovoljno za pravi gospodarski oporavak i uzlet. Porast od čak 3,9 % dogodio se u prvom kvartalu, u kojem je obično gospodarski napredak najmanji tijekom cijele godine.

Je li to jedini razlog na kojem hrvatski ministar temelji svoj optimizam? Hrvoje Stojić, jedan od najboljih gospodarskih analitičara u Hrvatskoj, priznaje kako on nije očekivao ni ovaj značajni rast hrvatskog gospodarstva, te kaže kako postoji realna podloga za to.

Njegovo mišljenje je u suprotnosti s pesimistima koji razlog naglom hrvatskom gospodarskom uzletu vide u povećanim doznakama iz inozemstva i velikim infrastrukturnim investicijama, poput Pelješkog mosta. Stojić u svojim komentarima naglašava kako će gospodarstvo EU u budućnosti biti orijentirano na inovacije i da će se tu odvijati najveće investicije.

 

U Hrvatskoj svaki dan 100 novih radnih mjesta

Mijenjat će se cijela tehnološka slika svijeta, a tko tu bude prvi, osigurat će sebi najpovoljnije pozicije u budućnosti. Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske već je daleko odmaklo u politici podrške inovacijama i privlačenju investicija za njih.

Dok je komentirao ovaj gospodarski uzlet, ministar Horvat je naglasio kako SAFU (Središnja agencija za ugovaranje Europskih fondova) u ovom trenutku ima 500 projekata koji su vrijedni 23 milijarde kuna, i svi oni su inovativni i proizvodni. Napredak hrvatskog gospodarstva u značajnoj mjeri će biti ovisan o potpori EU fondova u budućnosti, a već sad se zna kako će novo financijsko razdoblje Unije biti vezano uz digitalizaciju i inovacije.

U Hrvatskoj je razvijen sustav potpora, prema kojem se za investicije koje dovode do otvaranja novih radnim mjesta može ostvariti i do 100 % oslobađanja od poreza na dobit i to na dosta dugi rok. To Hrvatsku čini primamljivom za investicije, što se vidi i po nedavno potpisanim ugovorima, od kojih je u javnosti najjače odjeknuo onaj o početku gradnje tvornice za proizvodnju dijelova za avioindustriju u Jakovlju kod Zagreba. Zbog ovakve politike, u Hrvatskoj se svaki dan otvori 100 novih radnih mjesta, a istovremeno je zabilježen i rast plaća u privatnom sektoru, što se jako dugo nije događalo.

Novi investicijski projekti

Neki podatci upozoravaju na oprez, a jedan od njih je i onaj koji kaže kako je u prvom kvartalu, kad je zabilježen rekordni gospodarski rast, uvoz bio veći od izvoza. Gospodarski analitičari kažu kako je to posljedica poreznog oslobođenja na plaćama i njihovog rasta, što je dovelo do rasta potrošnje koja je za sobom povukla povećani izvoz. Zbog jakog turizma, to za Hrvatsku nije alarmantan podatak.
Zanimljiv je podatak i da Ministarstvo gospodarstva poduzetništva i obrta, na svom popisu ima oko 500 inovacijskih projekata, za koje su stručnjaci procijenili kako ih se isplati podržati, a čija vrijednost je veća od 5,5 milijardi eura. Za njih je iz fondova Europske unije osigurana potpora u iznosu od 2,23 milijarde eura, dok se za ostatak traže investitori. U Hrvatskoj vladi ne skrivaju činjenicu kako bi im bilo draže kad bi se kao investitori pojavili hrvatski povratnici iz iseljeništva nego stranci, među kojima je sve više vodećih ljudi poznatih svjetskih brendova, poput Porschea, koji traže i hrvatsko državljanstvo nakon iskazane namjere za ulaganje.

Fenix-magazin/Zvonko Bosnić

Pogledajte drugo

Austrijska ministrica za EU želi „zelenu putovnicu“ proširiti na zapadni Balkan i ostale „treće zemlje“

Austrijska ministrica za Europsku uniju i ustav Karoline Edtstadler, koja boravi u službenom posjetu Albaniji …