Profesor emeritus Sveučilišta u Zadru, povjesničar Mladen Ančić ocijenio je kako se srednjovjekovna država Bosna ne može poistovjećivati s današnjom Bosnom i Hercegovinom navodeći kako je među narodom dugo ostalo živo sjećanje na to kraljevstvo unatoč padu pod Osmanlije, javlja Hina.
Dvodnevni znanstveni skup “Posljedice nestanka Bosanskog Kraljevstva” okončan je u petak u Mostaru a na njemu je govorilo 29 znanstvenika iz šest europskih zemalja. Povjesničar Ančić je u izjavi za medije istaknuo kako je srednjovjekovna Bosna bila u vlasništvu dinastije Kotromanića, te da je problematično govoriti o kontinuitetu današnje BiH.
“To je strahovito velika razlika i svaki pokušaj da se na neki način pronađe kontinuitet u tim pojmovima je malo problematičan jer on završava uvijek nesporazumima”, smatra Ančić.
Srednjovjekovna Bosna pala je pod Otomansku vlast 1463. godine, a nakon Berlinskog kongresa 1878. Bosna i Hercegovina je potpala pod Austrougarsku.
Ančić je dodao kako se nakon pada Bosne pod Osmanlije dugo među narodom zadržale emocije prema srednjovjekovnom kraljevstvu kao izvjestan oblik otpora novim upraviteljima.
Krešimir Regan iz Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže rekao je kako nije točna teza da su srednjovjekovnu Bosnu brzo osvojile Osmanlije, nego tek nakon sedamnaest godina otpora 1463. godine s padom kraljevskog grada Jajca.
Tijekom znanstvenoga skupa istaknuta je važnost uloge posljednje bosanske kraljice Katarine koja je umrla na današnji dan 1478. u Rimu.
U ime Organizacijskog odbora nakon završetka Međunarodnog znanstvenog skupa dopredsjednik HKD Napretka Miroslav Landeka zahvalio je svim sudionicima, uzvanicima i gostima na dolasku i sudjelovanju. Ocijenio je kako je ovo bio veliki događaj za HKD Napredak, i Mostar te cijelu znanstvenu zajednicu u BiH.
Fenix-magazin/SIM/Hina
