Više od polovice ljudi sa Zapadnog Balkana koji na rad u Njemačku dolaze na temelju posebne regulative za tu regiju radi kao stručna radna snaga. To pokazuje studija instituta IAB, piše DW.
Čak 54 posto radnih odnosa koji se u Njemačkoj sklope preko regulative za regiju Zapadnog Balkana odnose se na stručnu radnu snagu. Visoko kvalificirani kadar – „specijalisti” i „eksperti” – čini oko četiri posto, a 42 posto otpada na pomoćnu radnu snagu. To su rezultati studije koju je objavio njemački Institut za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB).
Navala na Njemačku
Ljudi iz zemalja koje nisu članice Europske unije – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova – mogu se u okviru utvrđenih pravila za tu regiju od 2016. zaposliti u Njemačkoj. Uvjet je potvrda poslodavca da želi da ih zaposli. Dokaz o kvalifikacijama nije neophodan.
Ta regulativa koja za sada vrijedi do kraja 2020. naišla je na veliko zanimanje ljudi iz regije. Veliki broj zahtjeva doveo je do uskog grla u njihovoj administrativnoj obradi u njemačkim diplomatskim predstavništvima na Zapadnom Balkanu: predugo se čekalo na vizu, pa je broj realiziranih ugovora manji nego što je mogao biti.
Muškarci na građevini
Studija se odnosi na godine 2016. i 2017. Tada je prosječna starost doseljenih radnika u 73 posto slučajeva bila manja od 40 godina. Čak 86 posto su bili muškarci. Razlog je velika potražnja u građevinarstvu koje spada u tradicionalne muške pozive. U toj gospodarskoj grani posao je pronašlo 44 posto zaposlenih koji su u Njemačku došli na temelju regulative za zapadnobalkanske zemlje.
U uslužnim djelatnostima, kao što su hotelijerstvo i gastronomija, radi 13 posto ljudi iz regije, 11 posto su u zdravstvenoj i socijalnoj branši, a u ostalim uslužnim djelatnostima, u koje spada recimo čišćenje i pranje, radi 10 posto njih.
Posao se dobiva uglavnom posredstvom privatnih i profesionalnih mreža. Takvi posrednici, prema nalazima studije, ispunjavaju važnu funkciju i od suštinskog su značaja za uspješan nastavak radnog odnosa. Te posredničke mreže brinu se o tome da profil kandidata za posao odgovara očekivanjima firme. Time se, navode u institutu IAB, stvara predvidljivost i za poslodavca i za zaposlenog.
Uspješna integracija
„Integracija osoba koje su na temelju te regulative našle posao u Njemačkoj uspješna je u pogledu stabilnosti radnih odnosa i prihoda – u usporedbi s drugim migrantskim grupama i njemačkim početnicima na poslu”, naglašavaju autori studije.
Nezaposlenost, kao i uzimanje pomoći za nezaposlene, iznose svega 0,1 posto. Doduše, produžetak dozvole boravka povezan je s dokazom da osoba može financirati svoje troškove života vlastitim prihodima. Ali autori studije kažu da to ne isključuje makar privremeno primanje pomoći za nezaposlene kada dođe do otpuštanja ili zatvaranja firmi.
Fenix-magazin/IM/DW
