Nikada prije nije bilo toliko ljudi u Njemačkoj koji rade više poslova u isti vrijeme koliko je to u današnje vrijeme. Zbog toga društvene organizacije pozivaju na zabranu tzv. mini poslova.
U trećem kvartalu ove godine Institut za tržište rada i strukovna istraživanja (IAB) zabilježio je 4,29 milijuna višestruko zaposlenih. To odgovara gotovo deset posto svih zaposlenih. Za usporedbu: 2010. bilo je gotovo 2,9 milijuna ljudi, 2000. manje od 1,7 milijuna višestruko zaposlenih. Naizgled, mnogima je jasno: zbog financijske situacije sve više zaposlenika ovisi o drugom poslu, a plaća od posla nije im dovoljna za život.
– Sve je više ljudi koji svojim glavnim poslom očito ne mogu pokriti rastuće troškove života, odgovorili su na pitanje Socijalne udruge Njemačke (SoVD).
Visoka inflacija osigurat će daljnji rast. – Svatko tko ima nekoliko poslova često pokušava održati glavu iznad vode s nekoliko slabo plaćenih mini poslova, kaže Verena Bentele, predsjednica društvene udruge VdK.
Mnogi zaposlenici jednostavno ovise o drugom ili čak trećem poslu je činjenica. – Mnogima plaća posla nije dovoljna. Oni moraju zaraditi dodatni novac iz ekonomskih razloga, kaže Sebastian Link, stručnjak za tržište rada na Ifo institutu u Münchenu. Stoga je udio više zaposlenih posebno visok u sektoru s niskim plaćama.
Ankete o višestrukom zapošljavanju pokazuju: U većini slučajeva prihvaća se drugi ili treći posao kako bi se dopunio prihod kućanstva kroz marginalno zapošljavanje. Prema istraživanju Njemačkog ekonomskog instituta (IW), to je bio slučaj za 91 posto od dodatnih 700.000 višestruko zaposlenih između 2013. i 2021. godine.
I istraživanje Zaklade Hans Böckler, koja je bliska sindikatu, također pokazuje da su najvažniji motivi za obavljanje više poslova novčani razlozi i socijalna sigurnost. Za 53 posto ispitanih presudne su bile financijske poteškoće ili nedaće.
No, fenomen višestrukog zapošljavanja je složeniji. Jer postoji i druga skupina koja također raste. Ekonomisti ih često nazivaju “hibridnim radnicima”. “Manjak nije uvijek razlog višestrukog zapošljavanja”, kažu istraživači. Na primjer, obiteljski razlozi igrali su ulogu.
Promjene u svijetu rada pridonose porastu višestrukog zapošljavanja
Udio poslova s nepunim radnim vremenom povećao se posljednjih godina, što se također odražava u mnogim oglasima za visokokvalificirana radna mjesta. Između 2013. i 2019. IW je također zabilježio značajan porast od 13 posto među takozvanim hibridnim zaposlenicima na gotovo 690.000.
No, motivacija u ovoj skupini je drugačija – jer oni uopće ne ovise o dodatnim prihodima. Zbog toga je plaća na glavnom poslu često visoka, a kvalifikacije obično iznad prosjeka. Klasičan primjer je znanstvenik koji također savjetuje političare ili tvrtke sa strane. -Motivi su brojni, , kaže istraživač IAB-a Enzo Weber.
Za one koji nisu zaposleni nekoliko puta zbog financijskih poteškoća, samoostvarenje, fleksibilnost u pogledu vremena, širenje perspektive ili specifične želje potrošača igraju ulogu. Stručnjak kao razloge navodi i pomaganje drugima ili nedovoljnu opterećenost na glavnom poslu.
Promjene u svijetu rada također pridonose porastu višestrukog zapošljavanja. Širenje uslužnog sektora i sve veća digitalizacija značajno su povećali mogućnosti za ulazak u “male poslove” s niskim pragom, kaže Karin Schulze Buschoff, stručnjakinja za tržište rada na Institutu za ekonomske i društvene znanosti (WSI) Zaklade Böckler. Na taj se korak uglavnom odlučuju samozaposleni. – U ekonomiji platformi, na primjer, posjedovanje mobilnog uređaja često je dovoljno za obavljanje aktivnosti, kaže Böckler.
Istraživanje WSI-a o višestrukom zapošljavanju pokazuje da sekundarno zapošljavanje često uključuje jednostavan, uglavnom nekvalificirani rad – ali i aktivnosti u područjima dizajna, medija i marketinga ili obrazovanja i društvenih pitanja.
– Važno je napomenuti da je posao s nepunim radnim vremenom obično u drugoj industriji i u drugom području zanimanja u usporedbi s glavnim poslom, kaže Schulze Buschoff. Razina zahtjeva često je daleko jedna od druge u glavnom i honorarnom poslu.
Za društvene organizacije i sindikate, međutim, nedostaci višestrukog zapošljavanja nadmašuju ostale nedostatke.
– Negativna strana su praznine u socijalnoj sigurnosti, posebice niska mirovinska prava, malo mogućnosti za daljnje usavršavanje i napredovanje, kaže Karin Schulze Buschoff.
Nastavak isplate plaća u slučaju bolesti, kao i regres za godišnji odmor i praznike često se ne poštuju. Posljednja odluka njemačke Vlade je da se granica zarade za male poslove podigne na 520 eura samo je nastavila postojeće probleme.
Pravni čimbenici također mogu igrati ulogu u višestrukom zapošljavanju
– Jasno je da je broj registriranih ljudi s više poslova povezan s mini poslovima, kaže Karl Brenke iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW).
Prema priopćenju Savezne agencije za zapošljavanje (BA), trenutno ih ima gotovo 7,2 milijuna. Ovo povećanje rezultat je reforme malih poslova iz 2003. godine.
Prije toga, svi honorarni poslovi bili su podložni socijalnom osiguranju. Prije gotovo 20 godina stvoren je način “pretvorbe djelatnosti u legalno zapošljavanje”, kažu u mini-centru za zapošljavanje. Brenke je, pak, kritičniji prema razvoju događaja: -Zapravo iza toga stoji to što je rad na crno tada bio masovno legaliziran.
Pravni čimbenici i povećanje minimalne plaće također bi mogli igrati ulogu za neke višestruke zaposlenike. – Možda se isplati pomoćnoj čistačici otići iz tvrtke za čišćenje i sam čistiti kod javnog bilježnika, kod zubara i u ljekarni i sa svakom radnom mjestu sklopiti mini ugovor, kaže Brenke.
S druge strane, neke bi tvrtke vjerojatno pretvorile redoviti radni odnos na koji se plaćaju doprinosi u mini poslove kako bi uštedjele na doprinosima. Odabrane primjere stoga treba shvatiti više kao hipoteze. – U svakom slučaju, iz povećanja višestruke zaposlenosti ne može se zaključiti da će se radni sati također povećati u isto vrijeme, govori Brenke.
Doprinosi su također ključni faktor za društvene udruge. SoVD se zalaže za pretvaranje malih poslova u zaposlenje za koje se plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje. Zato što su naknade kao što su naknade za nezaposlene, naknade za skraćeno radno vrijeme ili mirovine niže. Uostalom, prvi honorarni posao za zaposlenike potpuno je neoporeziv.
Verena Bentele daje još radikalniji prijedlog reforme. Višestruko zapošljavanje je “popularan alat” za tvrtke za izbjegavanje doprinosa za socijalno osiguranje. Ona stoga poziva na opće ukidanje kako bi se zaposlenicima omogućila bolja socijalna sigurnost.
– Zapošljavanje mora biti podložno socijalnim doprinosima od prvog eura, rekla je Verena Bentele.
Fenix-magazin/MD
