Dok nova njemačka vlada preuzima dužnost, jedan od njezinih glavnih zadataka bit će osigurati financijsku stabilnost kućanstvima. Od jeftinije električne energije do poreznih olakšica – evo što planiraju učiniti.
U vremenu kada je trošak života glavno pitanje za mnoga kućanstva, ne čudi da veliki dio dogovora između CDU-a, CSU-a i SPD-a uključuje upravo novac.
Prema izračunima poreznih stručnjaka iz Kelnskog instituta za ekonomska istraživanja, koalicijski sporazum sadrži porezne olakšice u srednje dvocifrenom milijardskom iznosu. Ako nova vlada ispuni svoja obećanja – a to je veliko “ako” – tada će nove politike u području mirovina, poreza, cijena energije, putovanja i stanarina ostaviti ljudima nešto više novca u džepu.
Još je prerano za točne iznose u eurima i centima, a neki planovi bi se mogli promijeniti zbog proračunskih ograničenja. Ipak, evo što se za sada zna o planovima olakšanja za kućanstva:
Porez na dohodak
CDU/CSU i SPD planiraju poreznu reformu kojom žele smanjiti opterećenje za kućanstva s nižim i srednjim primanjima. To znači da većina ljudi može očekivati nešto veće neto plaće u budućnosti.
Stranke žele uvesti te olakšice od sredine zakonodavnog razdoblja – otprilike za dvije godine. Međutim, još nije jasno tko će točno imati najviše koristi od tih olakšica.
Mnogo sigurnije je povećanje tzv. naknade za putovanje na posao (Pendlerpauschale). Od 2026. godine, ljudi će moći odbiti 38 centi već od prvog kilometra putovanja na posao – za razliku od dosadašnjih pravila gdje se to odnosilo tek od 21. kilometra.
Bez obzira na to putuju li automobilom, vlakom ili biciklom, svi će moći odbiti veće troškove u poreznoj prijavi.
Također, planira se povećanje neoporezivog iznosa za trenere u sportskim klubovima, voditelje zborova i druge volontere – do 3.300 eura godišnje.
Mirovine
Planira se uvođenje tzv. „mirovine za rani početak“ 2026. godine.
Za svako dijete između 6 i 18 godina koje pohađa školu ili drugu obrazovnu ustanovu u Njemačkoj, država će uplaćivati 10 eura mjesečno u mirovinski fond. Kada ta djeca odrastu, moći će sami nastaviti s uplatama. Prinosi na ta ulaganja bit će oslobođeni poreza do mirovine – ali će se sredstva isplaćivati tek po dolasku u mirovinu.
Standardna stopa mirovine i dalje će iznositi 48% prosječne plaće u Njemačkoj, na temelju 45 godina radnog staža i prosječne zarade.
Dobrovoljni prekovremeni rad
Ubuduće će se poticati dobrovoljni prekovremeni rad. Ako zaposleni pređe zakonom propisane sate rada, dodatni sati neće biti oporezovani. Također, oni koji iz djelomičnog prijeđu u puno radno vrijeme trebali bi biti nagrađeni poreznim olakšicama.
Planira se i tzv. „aktivna mirovina“ kojom bi se poticalo ostanak u radnom odnosu nakon umirovljenja. Ljudi koji dobrovoljno nastave raditi u starijoj dobi mogli bi zarađivati do 2.000 eura mjesečno neoporezivo.
Obitelji s djecom
Roditelji koji ne rade ili smanje radno vrijeme nakon rođenja djeteta, mogli bi ubuduće primati veće iznose od države. CDU/CSU i SPD žele povećati i minimalni i maksimalni iznos roditeljskog doplatka (Elterngeld) – trenutno su to 300 i 1.800 eura mjesečno.
Također se planira zakonsko pravo na porodiljni dopust i za samozaposlene, što bi im omogućilo oko 14 tjedana plaćenog dopusta.
Obitelji koje primaju socijalnu pomoć moći će dobiti i veći tzv. dodatak za sudjelovanje (Teilhabepauschale) za aktivnosti djece poput sporta, glazbenih škola i kulturnih događanja – sa 15 na 20 eura mjesečno.
Kontrola stanarina
Dobra vijest za stanare: nova koalicija planira produljiti tzv. „kočnicu za stanarine“ (Mietpreisbremse) za najmanje četiri godine nakon 2025.
To znači da najamnine ne smiju biti više od 10% iznad prosječne tržišne cijene u području s visokim pritiskom stanovanja, a iznajmljivači ne smiju povećati stanarinu više od 20% u razdoblju od tri godine.
Planiraju se i kazne za stanodavce koji krše ova pravila, dok bi oni koji iznajmljuju povoljno mogli dobiti porezne olakšice.
Za mlade stanare planira se uvođenje „jamstva za zajedničko stanovanje“ (WG-Garantie), kroz ulaganja u studentski i učenički smještaj te pomoć stambenim zadrugama.
Cijene električne energije
Iako su prvenstveno ciljane industrije s visokom potrošnjom energije, i kućanstva bi trebala profitirati od planiranog smanjenja poreza na struju na minimalnu EU-dozvoljenu stopu, kao i smanjenja naknada i mrežnih troškova, prenose mediji.
Prema izračunu portala Verivox, četveročlana obitelj u kući s godišnjom potrošnjom od 20.000 kilovatsati mogla bi uštedjeti oko 71 euro godišnje, dok bi samci s potrošnjom od 5.000 kilovatsati mogli uštedjeti oko 18 eura.
Uklanjanjem naknade za skladištenje plina, moglo bi doći i do smanjenja cijena grijanja na plin.
Studentske potpore
Planira se povećanje Baföga – njemačkog sustava studentskih zajmova i stipendija – za zimski semestar 2026./2027.
Osnovna naknada, koja trenutno iznosi 475 eura mjesečno, povećat će se u dvije faze kako bi se uskladila s osnovnim prihodima – u zimskom semestru 2027./2028. i ponovno godinu dana kasnije.
Povećat će se i stambena naknada za studente koji više ne žive s roditeljima – s 380 na 440 eura mjesečno.
Zamjena sustava grijanja
Nova crveno-crna koalicija ukida nepopularni zakon o grijanju koji je predviđao zamjenu fosilnih sustava grijanja s ekološkima.
Ipak, subvencije za postavljanje sustava poput toplinskih pumpi će ostati – ali još nije poznato kolike će biti, i moguće je da će biti manje izdašne od dosadašnjih 70% maksimalne potpore.
Putni troškovi
Deutschlandticket ostaje dostupan za 58 eura mjesečno sljedećih nekoliko godina – no cijena će se povećati od 2029.
Za vozače početnike, postupak dobivanja vozačke dozvole bit će jeftiniji kroz reformu sustava.
Planirano je i smanjenje poreza na zračni promet, čime bi avionske karte mogle postati jeftinije. Zbog visokih troškova avioprijevoznici su u posljednje vrijeme otkazivali letove iz njemačkih zračnih luka – vlada želi ponovno proširiti broj dostupnih letova.
Kraj gotovinskog gospodarstva?
Iako zvuči nevjerojatno, možda više nećete morati trčati do bankomata kako biste platili šišanje ili obrok.
Naime, CDU/CSU i SPD žele omogućiti kartična plaćanja u svim poslovnicama – čak i u malim, neovisnim radnjama.
Fenix-magazin/IK
