U Europskoj uniji kruži ideja o pooštravanju viza ruskim državljanima, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u intervjuu CNN-u u ponedjeljak, dodajući da će uskoro biti objavljeni i konkretni prijedlozi u tom smislu.
“Radi se o ideji koja cirkulira unutar Europske komisije. Uskoro ćemo vidjeti konkretne prijedloge”, rekao je Plenković na pitanje voditelja CNN-a Richarda Questa o zabrani dolaska ruskim turistima kao dijelu novog paketa europskih sankcija.
Politico je prije nekoliko dana objavio da se EU priprema pooštriti svoj stav o izdavanju viza ruskim državljanima nakon višegodišnjeg pritiska zemalja članica duž istočne granice EU.
Dužnosnik Europske komisije rekao je za Politico da će nove smjernice za zemlje EU-a, koje bi trebale biti objavljene krajem godine, preporučiti stroža ograničenja za izdavanje viza Rusima i građanima drugih neprijateljskih zemalja.
Broj ruskih turista
Plenković je naglasio da Hrvatska danas stoji na oko 25.000 do 27.000 ruskih turista. “Dakle, od ukupno više od 21 milijuna turista koji će posjetiti našu zemlju ove godine, to neće biti značajan broj za hrvatski turistički sektor.”
Na opasku voditelja da američki predsjednik Donald Trump traži od europskih zemalja da prestanu kupovati rusku naftu, i pitanje upućeno hrvatskom premijeru hoće li zatražiti od europskih kolega da uspore i prestanu kupovati ruska fosilna goriva, Plenković je kazao da Hrvatska danas dvjema zemljama koje još kupuju rusku naftu može jamčiti sigurnu opskrbu.
Slovačka i Mađarska i dalje pokrivaju većinu svojih potreba za naftom iz Rusije i žele zadržati te isporuke unatoč naporima Europske unije da se udalji od korištenja ruskih prirodnih bogatstava.
“Prije nekoliko godina bilo je nekih izuzeća” kada se radilo o režimu sankcija za neke od zemalja EU-a, kazao je hrvatski premijer.
No “Hrvatska danas može zajamčiti i Mađarskoj i Slovačkoj da ih može opskrbiti s više od 12 milijuna tona nafte” za sve potrebe njhovih rafinerija.
Plenković vjeruje da ne postoji rizik u smislu opskrbe naftom za Budimpeštu i Bratislavu “kojima želimo pomoći kada se radi o energetskoj sigurnosti.”
Trumpov pritisak
Voditelj se referirao i na poruku američkog predsjednika koji je rekao da Sjedinjene Države neće uvesti “velike” sankcije Rusiji dok svi članovi saveza ne pristanu učiniti isto i prestanu kupovati rusku naftu, te upitao Plenkovića hoće li se založiti za to kod europskih kolega.
“Dobar je trenutak za pritisak koji Trumpova administracija vrši na sve ruske klijente”, kazao je šef hrvatske vlade, ocijenivši da ima smisla Trumpova poruka EU da prestane kupovati rusku naftu pa će on uvesti sankcije.
Ako se dobro riješi pitanje onih zemalja koje trenutno trebaju rusku naftu, za što su važne različite opskrbne rute, gdje je Plenković naglasio značaj Jadranskog naftovoda, “možemo doći do zajedničkog rješenja na razini EU.”
No istaknuo je i da se “ne radi samo o tome otkud dolazi nafta nego i o pitanju njezine cijene.”
Plenković je kazao i da je Hrvatska “dobro geografski locirana i stoga želimo biti energetski hub za susjede i kada se radi o nafti, ali i LNG-u za koji imamo terminal. To je bila dalekovidna investicija”, kazao je.
“Našli smo nišu za naše susjede i jačanje europske energetske sigurnosti, ali i za ukupnu europsku sigurnost”, naglasio je Plenković.
Plenković odgovarao na pitanja zastupnika u Hrvatskom saboru
Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je rekao da Europu treba učiniti “snažnom i otpornom” kako bi i dalje ostala svjetionik demokracije i slobode odgovarajući SDP-ovu zastupniku Ivanu Račanu tijekom predstavljanja dva izvješća o održanim sastancima Europskog vijeća.
Račana je zanimalo hoće li 21. stoljeće biti stoljeće europskog razvoja i uspjeha ili stoljeće marginalizacije.
Plenković je u Hrvatskom saboru upozorio da je vrijeme u kojem živimo “najopasnije vrijeme u jako puno godina”. “Vrijeme u kojem živimo je vrijeme u kojem se sukob između demokracija i autoritarnih režima dovodi do usijanja. On određuje sve. Autoritarni režimi su u načelu dugotrajniji i imaju konfliktan način metodološkog pristupa međunarodnim odnosima. Demokracije imaju suradni, i kraće traju u smislu kontinuiteta”, rekao je.
Oporbeni zastupnici većinu pitanja postavljali su oko priznavanja Palestine i mogućeg uvođenja kontrole online razgovora tzv. Chat Control, dok je vladajuće zanimala politika proširenja EU.
Priznanje Palestine
Izrazivši nezadovoljstvo Plenkovićevom izjavom da priznanje Palestine neće dovesti do prestanka ratnih operacija Sandra Benčić (Možemo!) upitala ga je kako bi se osjećao da je Njemačka rekla da priznanje Hrvatske neće zaustaviti rat u našoj zemlji. “Mi radimo ono što smatramo da je dobro i voljeli bismo da se sveobuhvatno rješenje i prekid vatre postignu odmah. I nakon toga odmah rješenje o dvije države, što se nas tiče – danas”, odgovorio je Plenković.
Na upit Jelene Miloš (Možemo!) istaknuo je da u ovom trenutku nema niti jedne zemlje u EU niti vlade koja ne djeluje prema Izraelu kako bi se zaustavile vojne operacije i dovele do primirja te smanjile civilne žrtve i izbjegla njihova daljnja patnja.
“Sva su djeca jednaka. Naša politika je ta koja je principijelna u jednom i drugom slučaju”, rekao je Plenković SDP-ovoj Sanji Bježančević koju je zanimalo je jesu li palestinska djeca manje važna od ukrajinske i ruševine u Gazi manje tragične od onih u Harkivu. Podsjetio je da je SDP bio protiv jasne osude ruske agresije agresije na Ukrajinu, protiv sudjelovanja u NSAT-u i sl.
Plenković: Hrvatska politika prema proširenju EU je afirmativna, Crna Gora u poodmakloj fazi pregovora
Na upit HDZ-ovog Andre Krstulovića Opare, premijer je rekao da je politika Hrvatske prema proširenju EU afirmativna, konstruktivna i otvorena. Vezano za Bosnu i Hercegovinu rekao je da podržava napore predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto da ta zemlja ustraje na europskom putu.
Marijanu Petir zanimalo je imaju li proeuropske snage u Crnoj Gori snage da se odupru politici “srpskog sveta” i da se pridruži EU, a Plenković je odgovorio da je Crna Gora “u poodmakloj fazi pregovora” u odnosu na druge zemlje istaknuvši da Hrvatska želi jačanje europskih snaga u toj zemlji.
Naveo je i da Europska komisija daje vrlo jasno do znanja kako bi željela vidjeti da se barem s jednom zemljom iz regije završe pregovori o pristupanju za vrijeme sadašnjeg Europskog parlamenta i EK.
Nezavisnog Ninu Raspudića i Marijanu Puljak (Centar) zanimalo je kako će Hrvatska u EU glasati vezano uz Danski prijedloga Uredbe za sprječavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na Internetu, tzv. Chat Control, što predstavlja potencijalnu ugrozu privatnosti građana, a Plenković je odgovorio da pregovori još uvijek traju i negirao da će “Big Brother”, SOA, ministar Davor Božinović ili on gledati privatne korespodencije građana s njihovih aplikacija i mobitela.
Tu je riječ o sprječavanju seksualnog zlostavljanja djece. Stoga se zalažemo za veći pritisak na zlostavljače, ali nikako ne za povredu privatnosti bilo koga, dodao je.
Plenković je, na upit Mostovog Mire Bulja o pravu veta država članica EU, odgovorio da je Hrvatska protiv ukidanja toga prava sa aspekta manjih država članica jer bi to, dodao je, onemogućilo državama naše veličine da utječu na procese od strateškog interesa.
Fenix-magazin/SIM/Hina
