Postoji široka politička potpora da se Ukrajini osigura vojna pomoć u visini do 40 milijardi eura i sada predstoje razgovori o detaljima, izjavila je u ponedjeljak visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.
“Postoji široka politička potpora za obrambenu inicijativu za Ukrajinu od 40 milijardi eura, sada se razgovara o detaljima”, rekla je Kallas nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova država članica.
Istaknula je da “su svi razumjeli da upravo sada trebamo pokazati našu odlučnost i podržati Ukrajinu kako bi se mogla braniti”. O toj inicijativi razgovarat će i čelnici država članica na svom samitu u četvrtak.
Kallas je predložila državama članicama da Ukrajini osiguraju hitnu vojnu pomoć u vrijednosti od najmanje 20 milijardi pa do 40 milijardi eura.
Taj prijedlog uključuje i nabavu dva milijuna komada topničkog streljiva, zatim sustava protuzračne obrane, obuku ukrajinskih vojnika. Države članice bi pridonosile sukladno svojoj ekonomskoj snazi u obliku financijske ili materijalne pomoći.
Cilj te inicijative je ojačati poziciju Ukrajine u pregovorima koje vodi sa Sjedinjenim Državama i Rusijom o prekidu vatre. Ta pomoć bi trebala omogućiti ukrajinskom vodstvu da odbije eventualno nepovoljan mirovni prijedlog koji bi možda pokušali nametnuti Donald Trump i Vladimir Putin.
Brojka od 40 milijardi eura odgovora iznosu koji su prošle godine Amerikanci i Europljani zajedno dali Ukrajini, što znači da eventualna potpuna obustava američke pomoći u ovoj godini ne bi ozbiljnije ugrozila ukrajinski otpor.
Poučena iskustvom s Mađarskom, koja stalno koči sve inicijative u korist Ukrajine, Kallas je predložila da se u ovoj inicijativi sudjeluje na dobrovoljnoj osnovi. To znači da Mađarska i Slovačke ne bi bile obvezne dati svoj doprinos, ali ne bi mogle blokirati te također u inicijativu bi se mogle uključiti i zemlje izvan EU-a poput Velike Britanije i Norveške.
Kallas je u prvoj verziji svoga plana predložila da države pridonesu toj inicijativi prema svojoj ekonomskoj snazi, odnosni visini BDP-a, to jest da velike države daju najviše. Po tome bi najviše dala Njemačka, 24 posto, zatim Francuska 18 posto, Italija 13 posto.
Međutim, Francuska i Italija su visoko zadužene zemlje i nemaju previše fiskalnog prostora te se protive raspodjeli tereta prema visini BDP-a. Francuska je voljna poslati svoje vojnike u Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma i žele da se i to uzme u obzir.
Pozicija Italije je manje jasna. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani rekao je da njegova zemlja nije jedina koja traži da se o tom prijedlogu dodatno razmisli.
Fenix-magazin/MMD/Hina
