Budućnost javnog zdravlja u Hrvatskoj i Europi veća je pripravnost na krize i samodostatnost Europske unije u području zdravstva, rekli su sudionici Konferencije o budućnosti Europe održane u petak u Muzičkoj akademiji.
Političari, stručnjaci i hrvatski predstavnici na europskim panelima građana raspravljali su u petak o izazovima javnog zdravlja u Hrvatskoj i EU kroz pravnu, medicinsku i komunikacijsku dimenziju.
Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica rekla je da je pandemija covida-19 pokazala da EU zajednički može odgovoriti na krize, a kao najbolji primjer je istaknula nabavu i distribuciju cjepiva za sve članice bloka.
Da je svaka članica samostalno krenula u nabavu, “nastale bi velike nejednakosti između europskih građana glede dostupnosti cjepiva”, rekao je Tomislav Sokol (EPP/HDZ).
No ista kriza je pokazala da EU previše ovisi o nabavi lijekova iz trećih zemalja i da EU treba raditi na strateškoj autonomiji, “da Europa bude samodostatna i sama proizvede potrebne lijekove”, rekla je Šuica i pozvala na pripravnost na buduće krize. “Bit će i novih kriza, moramo se pripremiti za buduće krize. Želimo Europu pripremiti za novu generaciju. Ne mi sami, nego zajedno s mladima”, rekla je Šuica.
“Nikako više ne smijemo biti ovisni o trećim zemljama i moramo vratiti farmaceutsku industriju na teritorij Europske unije i posvetiti se mentalnom zdravlju”, rekla je eurozastupnica Sunčana Glavak iz redova pučana te upozorila kako se u pandemiji ne smiju zanemariti druge bolesti.
Konferenciju o budućnosti javnog zdravlja u Hrvatskoj i Europi organizirali su Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Predstavništvo Europske komisije, u partnerstvu sa zagrebačkim Pravnim fakultetom i Hinom.
Voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Violeta Staničić, uvodno je istaknula da je zdravstvo pri vrhu najvažnijih tema za građane prema najnovijem istraživanju Eurobarometra pa je to bila nezaobilazna tema Konferencije o budućnosti Europe.
Vera Katalinić Janković, pomoćnica ministra zdravstva, navela je da je temeljni cilj hrvatske vlade osigurati moderni sustav koji će građanima pružiti zdravstvenu sigurnost i kvalitetu. Ivana Kekin, saborska zastupnica i izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, drži da je potrebna promjena zdravstvenog sustava i dodala da će se raditi na tome da Zagreb bude “čišći, ekološki održivi grad bez zagađenja”, a time i zdraviji.
Loša kampanja cijepljenja
Profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu Stjepan Orešković rekao je da Hrvatska na milijun stanovnika ima gotovo 3500 umrlih dok je u Finskoj taj broj gotovo deset puta manji i smatra da se u borbi protiv pandemije potrebno ugledati na strategije takvih zemalja. Problem je i procijepljenost stanovništva protiv covida-19 u Hrvatskoj, koja je niža od europskog prosjeka.
“Ako pitate medicinske sestre zašto se ne žele cijepiti, naići ćete na vrlo racionalne odgovore poput bojazni za buduću trudnoću. Na početku pandemije trebali smo odgovoriti na njihova pitanja i kampanju za cijepljenje voditi preko njih, a ne, primjerice, nogometaša”, rekao je.
U prvom dijelu događaja je i Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ukazala na problem niske procijepljenosti u Hrvatskoj, osobito mladih.
“Svi imamo, ne samo pravo na zdravstvenu zaštitu, nego i odgovornost za brigu o vlastitom zdravlju”, upozorila je Tiljak.
Studentica i sudionica Konferencije o budućnosti Europe Mateja Lisjak smatra da rješenje problema leži u učenju od država koje su imale učinkovitiji pristup borbi protiv pandemije, a mlada liječnica Katarina Babić rješenje vidi u svakodnevnoj edukaciji medicinskog osoblja. Kaže da je medicinarima puno lakše razumjeti znanstvene članke pa bi oni trebali kontinuirano raditi na svojoj edukaciji.
“Treba priznati kada nešto ne znamo, to nije sramota. Moja najveća zadaća je optimalno pacijentu prenijeti informacije”, izjavila je Babić.
Ono što su gotovo sve europske zemlje učinile na početku pandemije jest zatvaranje granica. Iris Goldner Lang, profesorica na Pravnom fakultetu, smatra da prije donošenja restriktivnih mjera treba preispitati nekoliko stvari.
”Ako se pozivamo na zaštitu zdravlja, moramo istražiti može li se ona postići manje restriktivnim mjerama i moramo biti sigurni da donesene mjere nikoga ne diskriminiraju na temelju državljanstva”, izjavila je Goldner Lang.
Infodemija otežala komunikaciju
Lažne vijesti i dezinformacije otežale su komunikaciju u pandemiji i zbunile javnost, ali to se može promijeniti ako građani umjesto neprovjerenih informacija daju prednost vijestima s vjerodostojnim izvorima, složili su se govornici na konferenciji.
“Početne informacije bile su oprezne i dozirane, a onda je u jednom trenutku došlo do prekomjernog granatiranja informacijama”, rekla je ravnateljica Hine Branka Gabriela Vojvodić, navodeći to kao početak komunikacijskih problema u pandemiji koronavirusa.
Vojvodić smatra da su “mediji pridonijeli općoj buci”, ali vjeruje da u borbi protiv dezinformacija, lažnih vijesti i infodemije može pomoći suradnja novinskih agencija.
Podsjetila je na osnivanje europske novinske redakcije, koju se sufinancira europskim sredstvima i u kojoj će sudjelovati 16 novinskih agencija, uključujući Hinu.
Dopisnik Hine iz Bruxellesa Slavko Vukadin složio se da je “ljudima u moru informacija teško procijeniti njihovu točnost”.
Smatra da je komunikacija EU-a i država članica bila puno konfuznija na početku pandemije, ali da i dalje ima poteškoća. Kao primjer za to naveo je covid potvrde, koje su prihvaćene na razini EU-a, ali se različito primjenjuju u državama članicama, što je bila tema studentske debate na kraju današnje konferencije.
Tim negacije nije tvrdio da su covid potvrde nešto loše ili previše restriktivno, već da naprosto nisu učinkovite jer se njima ne postiže cilj, radi kojeg su one donesene – sigurno kretanje građana EU-a na području Unije.
“Osoba koja posjeduje covid potvrdu ne bi trebala biti podvrgnuta nikakvim dodatnim ograničenjima, tu leži ključ nedosljednosti u primjeni potvrde i samim time ju čini neučinkovitom”, rekla je Iva Sabljak.
U ime tima afirmacije, Dominik Barišić je rekao da “ne postoji nikakva druga mjera koja bi bila isto tako efikasna kao ova, a da je manje restriktivna što se tiče slobode kretanja”. Njegova kolegica iz tima Julia Fueh Mihovilović priznala je da je u implementaciji covid potvrda bilo “nekakvih nelogičnosti i nepravilnosti”, no da su se “na makrorazini ipak pokazale učinkovitima”.
“Trebaju za ulazak u poštu, gdje ćete održavati razmak, no ne trebaju ako ćete ići u kafić, gdje ćete piti nešto i gdje nećete nositi masku i primjenjivati mjere radi suzbijanja širenja zaraze”, upozorila je s druge strane Anna Beg.
Fenix-magazin/MD/Hina
