Granične kontrole zapravo nisu planirane u europskom schengenskom prostoru; ukinute su kada je sporazum stupio na snagu 1995. godine. No, granične kontrole između Njemačke i Austrije ponovno su uvedene 2015. – u početku privremeno. Sada su na snazi već deset godina.
Štoviše, pojačane kontrole na svim njemačkim granicama su na snazi više od godinu dana. Vlada je više puta produžila mjere – posljednji put do ožujka 2026. Iako se broj ilegalnih migracija smanjuje, nema kraja izvanrednom stanju na vidiku, pišu njemački mediji.
Istodobno, otpor prema postupcima savezne vlade raste – čak i unutar same CDU. Vladin predstavnik za Poljsku, Knut Abraham, rekao je Njemačkoj tiskovnoj agenciji da se postavlja pitanje kada bi se granične kontrole mogle smanjiti. Stacionarne kontrole ne bi trebale biti trajna praksa.
Pooštrene granične kontrole: Sve drugačije od očekivanog?
Ali što su granične kontrole do sada zapravo postigle? I što je sljedeće? Stručnjaci svakako kritiziraju vladin pristup. Utjecaj na tokove izbjeglica do sada je jedva dokaziv – a i na domaćem planu uspjeh je bio ograničen, pišu njemački mediji.
Dobrindt naziva kontrole “vrlo učinkovitima”
Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) izjavio je krajem kolovoza da su granične kontrole “vrlo učinkovite”. Istaknuo je smanjenje broja ilegalnih migracija. To se na prvi pogled čini razumljivim.
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je od pooštravanja graničnih kontrola nakon što je vlada preuzela dužnost u svibnju do 22. rujna na njemačkoj granici otkriveno 20.160 neovlaštenih ulazaka u zemlju. Granični službenici vratili su 14.660 ljudi – 783 od njih iako su podnijeli zahtjev za azil.
Općenito, brojke su se smanjile – 2023. godine još uvijek je bilo 127.549 neovlaštenih ulazaka. Međutim, one su već opadale prije uvođenja kontrola.
Brojke nisu potpune
Stručnjaci također proturječe izjavama ministra unutarnjih poslova iz ovih razloga. “Dobrindtova izjava je prilično smjela. Ne može se potkrijepiti dokazima.”
Na kraju, granične kontrole također predstavljaju veliko opterećenje. Njemačka policija sada je akumulirala 2,7 milijuna prekovremenih sati – smanjenje je malo vjerojatno zbog trenutačne situacije. Pojedine policijske jedinice se “utapaju” u prekovremenim satima. To također ima posljedice po zdravlje njihovih kolega.
Policijski sindikat stoga zagovara odmak od rigidnih graničnih kontrola i prema normalnom stanju pojačanog, ali fleksibilnog nadzora granica unutar koridora do 30 kilometara preko granice.
Granične kontrole kao “velika politička predstava”
Mala korist, visoki troškovi: Stručnjak granične kontrole vidi samo kao “veliku političku predstavu”, a pristup “nije dobra politika”.
Stručnjak za migracijsku politiku na Sveučilištu u Hildesheimu, zauzima slično mišljenje. On kontrole vidi kao pokušaj, posebno, da se potisne AfD. To nije uspjelo. “Nije moguće osporiti AfD u smislu migracijske politike”, rekao je za njemačke medije.
Dakle, brojke pokrivaju samo ono što policija bilježi, a podaci su nepotpuni. Nadalje, u takvoj generalizaciji zanemaruju se brojni aspekti: Za većinu izbjeglica Njemačka označava kraj dugog putovanja, a granične kontrole samo su jedan od mnogih utjecajnih čimbenika. Nadalje, cijela granica nikada se ne može kontrolirati.
Engler stoga smatra da kontrole imaju samo mali učinak – ali to je teško opravdano. Između ostalog, ukazuje na troškove. Samo od početka kontrola diljem Njemačke prošle godine do sredine kolovoza ove godine, oni su iznosili preko 80 milijuna eura. Osim toga, dodaje, „napad na vladavinu prava, utjecaj na gospodarstvo i nepovoljni uvjeti za ljude s raznolikijim izgledom, koji se puno češće provjeravaju, nerazmjerni su manjem učinku.“
Policija nezadovoljna graničnim kontrolama
Ovo mišljenje dijele i pripadnici Savezne policije. „Broj odbijanja migranata na unutarnjim granicama Njemačke i broj raspoređenih policajaca očito je nije razmjeren”, kažu iz Njemačkog policijskog sindikata (GdP). S obzirom na smanjenje broja, granične kontrole su nepotrebne.
Kako se izvući iz ove situacije?
I tako, iza kulisa, sada se čuju glasovi u SPD-u i CDU/CSU-u koji priznaju da su kontrole prvenstveno za predstavu.
Stručnjak ističe: “Ako se mjere obustave, a broj azilanata ostane slično nizak, kontrole bi, gledajući unatrag, izgledale kao puki spektakl. Ovaj rizik je relativno visok.” Gotovo se čini “kao da je vlada ovisna o graničnim kontrolama”. One imaju prvenstveno nedostatke – “ali njihov prekid mogao bi značiti oštar utjecaj na stvarnost.”
Stručnjak, međutim, vidi obećavajuću priliku za ukidanje kontrola krajem godine. Vlada bi stoga mogla tvrditi da su brojke sada značajno smanjene. Na temelju iskustva, ne treba se bojati izravnog povećanja priljeva migranata prije travnja ili svibnja – bez obzira na to jesu li kontrole učinkovite ili ne. Uostalom, zimi općenito dolazi manje ljudi zbog vremenskih uvjeta.
Čekanje Europe
Međutim, ova mogućnost čini se nerealnom. Umjesto toga, vlada se očito nada reformi Zajedničkog europskog azilantskog sustava (CEAS), koji bi trebao stupiti na snagu sljedećeg lipnja. Tada će se izgledi tražitelja azila za uspjeh procjenjivati izravno na vanjskim granicama – u objektima nalik kampovima.
Fenix-magazin/SČ
