Slabljenje polarnog vrtloga izaziva rasprave među meteorolozima. Što stručnjaci već sada govore o zimskoj prognozi za 2025. – i hoće li Njemačku pogoditi ekstremna hladnoća?
Meteorološki modeli izazivaju pažnju
Tzv. polarni vrtlog pokazuje znakove slabljenja. Meteorolozi pomno prate razvoj situacije, jer su u prošlosti slične vremenske pojave dovodile do izrazito hladnih zima u Europi. Pitanje koje mnoge zanima glasi: mora li se Njemačka pripremiti na zimu stoljeća?
Kako polarni vrtlog utječe na naše vrijeme
Polarni vrtlog je snažan sustav vjetrova u stratosferi, na visini od oko 20 do 50 kilometara. U normalnim okolnostima on zadržava ekstremnu hladnoću unutar Arktika. Međutim, ako dođe do poremećaja – primjerice uslijed naglog zagrijavanja u stratosferi – hladan zrak može nesmetano prodrijeti u srednju Europu. To se dogodilo zimi 2009./10., kada su ledene temperature tjednima paralizirale velik dio kontinenta.
Zima stoljeća 2025.? Stručnjaci ne vide dokaze
Dugoročne prognoze upućuju na to da bi polarni vrtlog mogao biti nestabilan krajem jeseni 2025. No, hoće li zaista doći do „zime stoljeća“, ovisi i o drugim čimbenicima. Velika klimatska kolebanja poput La Niñe i Sjevernoatlantske oscilacije (NAO) imaju snažan utjecaj na razvoj zimskih mjeseci u Europi.
Prema podacima Climate Prediction Centra (CPC) pri NOAA-i (Američka nacionalna oceanografska i atmosferska uprava), očekuju se trajni uvjeti La Niñe tijekom zime 2025./26. La Niña je prirodni klimatski ciklus i suprotnost El Niñu. Dok La Niña često donosi hladnije i vlažnije vrijeme širom svijeta, u Europi se obično bilježi pad temperatura i češće padaline snijega. Posebno u Alpama La Niña redovito uzrokuje obilnije snježne padaline – što je dobra vijest za ljubitelje zimskih sportova, piše rnd.de.
Prognoze CPC-a stoga ukazuju na mogućnost hladnije i snježnije zime. Službeni podaci o trenutačnoj fazi La Niñe i očekivanom trajanju do proljeća 2026. dostupni su na ENSO stranici NOAA-e.
Osim La Niñe, važnu ulogu ima i Sjevernoatlantska oscilacija (NAO) – odnos tlaka zraka između islandske ciklone i azorskog anticiklona. Polarni vrtlog, La Niña i NAO zajedno oblikuju europsku zimu i mogu uvelike utjecati na njezin tijek.
Prognoze: između hladnih valova i blagih razdoblja
Je li 2025. doista prijetnja „zime stoljeća“, ostaje neizvjesno. Trenutačni modeli ne pokazuju jedinstvenu sliku. Europski ECMWF model predviđa promjenjivu zimu – s povremenim hladnim epizodama, ali i duljim razdobljima blažeg vremena. Na temelju dostupnih podataka nije moguće pouzdano predvidjeti ekstremnu, dugotrajno hladnu zimu.
Stručnjaci poput dr. Karstena Brandta (Donnerwetter.de) i Dominika Junga (Wetter.net), citirani u izvješću BILD-a, naglašavaju da modeli pokazuju povećanu vjerojatnost hladnih prodora, ali ne i sigurnost ekstremnih uvjeta.
Zima stoljeća – mit ili stvarna prijetnja?
Izraz „zima stoljeća“ često se koristi u senzacionalističkim naslovima, no nije meteorološki definiran pojam. Označava iznimno oštre zime, poput onih 1978./79. ili 2009./10.
Meteorolozi upozoravaju da ne treba izvoditi prenagljene zaključke iz ranih pokazatelja poput slabljenja polarnog vrtloga.
Kako objašnjava Dominik Jung za BILD:
„Mit da polarni vrtlog čini zimu ledenijom – prava je meteorološka bajka. Čista izmišljotina. Tko sada govori o ekstremnim zimama, širi više paniku nego znanost.“
Iako oslabljen polarni vrtlog povećava rizik od hladnih prodora, takvi događaji mogu biti kratkotrajni i izmjenjivati se s blagim fazama.
Kako se građani mogu pripremiti
Čak i bez sigurne najave „zime stoljeća“, preporučuje se osnovna priprema prije dolaska hladnoće:
napraviti servis grijanja
staviti zimske gume
pripremiti zalihe hrane i vode za 1–2 dana (u slučaju jakih snježnih padalina)
provjeriti izolaciju radi smanjenja potrošnje energije
Društvo za energetsku učinkovitost podsjeća da pravovremeno održavanje sustava smanjuje rizik od kvarova i štedi troškove grijanja.
Fenix-magazin/IK
