Cijene u građevinarstvu u Njemačkoj nastavile su rast. Mnogim investitorima projekti se više ne isplate te ističu kako situacija izmiče kontroli. Arhitekti iz Karlsruhea govore o “ludilu” koje trenutačno vlada u građevinarstvu.
– Korona, materijalne nestašice, rat u Europi, značajna povećanja kamata, inflacija je povećala troškove graditeljima kuća. Indeks cijena građevinarstva, pokazatelj cijena građevinskih radova, posljednjih je godina u stalnom porastu, kaže Thomas Möller, generalni direktor Udruženja građevinske industrije u Baden-Württembergu.
Tko živi u Karlsruheu? Kako se razvijaju najamnine? A što to znači za obrtnike koji se suočavaju s rastom cijena?
Na temelju 2015. godine, koju je Savezni ured za statistiku odredio 2018. kao osnovicu s ključnom brojkom 100, trenutno iznosi 150,9 za stambene zgrade i 154,7 za poslovne zgrade prema procjeni Državnog ureda za statistiku Baden-Württemberga.
Osobito u posljednje dvije godine razvoj se ubrzao. Möller opisuje porast u odnosu na 2022. kao dramatičan i strahuje kako će biti i gore od trenutačne situacije.
Cijene odbijaju privatne investitore.
To sada ima utjecaja i na građevinsku industriju i najavljene projekte. – Cijene odbijaju privatne investitore, objašnjava Möller.
Ne može se nagađati kada će započeti novi građevinski projekt koji planira stambena građevinska grupa Vonovia u Oststadtu u Karlsruheu. Uostalom, radi se o stvaranju 150 stanova za grad. Prema sadašnjoj kalkulaciji troškova, stan bi se investitoru isplatio iznajmiti za 16 do 18 eura po četvornom metru. Prosječna najamnina u Karlsruheu trenutno je dvanaest eura po četvornom metru.
– Za tekuću godinu pretpostavljamo pad stambene izgradnje od oko deset posto. Strahujemo kako bi situacija za neke od manjih tvrtki u industriji mogle postati zategnute već ovog proljeća. Naime, 80 posto građevinskih tvrtki u Baden-Württembergu bavi se stambenom izgradnjom. I upravo u tom segmentu problem je posebno izražen, kaže Möller.
Jedna prepreka u izgradnji kuće je porast kamata. Prije dvije i pol godine kamatna stopa za desetogodišnje fiksne kamate još je bila 0,4 posto. S prosječnim primanjima još bi se to moglo financirati, objašnjava Rüdiger Hauser, direktor financijske tvrtke za nekretnine Fiba Immohyp.
– Najjeftiniji kredit koji bi trenutno mogao ugovoriti na isti rok je s kamatom 3,3 posto. To je skoro deseterostruko povećanje kamata, kaže Hauser.
Dugoročno očekuje kamatu od oko četiri posto.
Visina kamata je otrov za projekte
Nicolai Weisenburger, izvršni partner građevinske tvrtke Karlsruhe i nositelj projekta Weisenburger, objašnjava: Potražnja je “stabilna i zdrava”, ali s trenutnim porastom kamatnih stopa, kupnja nekretnina se ne može provesti.
Tvrtka je optimizirala svoj asortiman usluga i povećala produktivnost. U praksi to znači prelazak na standardizirane komponente kao što su kupaonice ili gotovi krovni elementi.
U prvom kvartalu 2021. izdano je manje građevinskih dozvola, posebno za obiteljske kuće. Troškovi izgradnje nastavljaju rasti, pojedinačni projekti su stavljeni na čekanje. Stručnjaci trenutno ne vide poboljšanje situacije.
Weisenburgerova tvrtka također primjećuje promjenu u potražnji. – Stanovi za iznajmljivanje i kuće za iznajmljivanje su traženiji od jedinica u kojima stanuju vlasnici. Došlo bi do blagog preuređivanja vrsta naloga. Od etažiranja do nekretnina za iznajmljivanje, kaže Weisenburger
Prema riječima arhitekta iz Karlsruhea, materijalni troškovi izmiču kontroli
Koristeći konstrukcijski čelik kao primjer, Andreas Grube, okružni direktor Komore arhitekata Karlsruhea u Baden-Württembergu, ilustrira kako su troškovi materijala potaknuli rast indeksa cijena gradnje.
– Prije korona krize cijena tone konstrukcijskog čelika bila je oko 1.200 do 1.350 eura. Trenutno moram računati s 2.800 eura po toni dok se materijal ne ugradi u zgradu, kaže Grube.
Za neke projekte to znači pauzu na neodređeno vrijeme.
– Građevinari dobivaju odobrenje za projekt, ali ga na neko vrijeme stavljaju na čekanje. Ponekad povećanje troškova također utječe na dizajn. Prilagodbom planiranja, primjerice manjim otvorima prozora, mogu se uštedjeti troškovi. To ne znači da je jeftina gradnja. Naselje u Dammerstocku iz 1920-ih primjer je kako se troškovi gradnje mogu svesti na što nižu razinu. Ovo nije jeftina gradnja, naglašava Grube.
Fenix-magazin/MD
