Njemačka vladajuća koalicija CDU/CSU i SPD postigla je dogovor o reformi Zakona o grijanju krajem travnja u Berlinu, čime su razriješeni višemjesečni sporovi oko zaštite najmoprimaca. Sporazum predviđa podjelu troškova između stanara i najmodavaca, osobito za CO₂, mrežne naknade i biogoriva, kako bi se spriječio rast režija. Dogovor je postignut nakon dugih pregovora zbog straha od povećanja troškova života, a cilj mu je omogućiti pravedniji i fleksibilniji prijelaz na klimatski prihvatljivije sustave grijanja.
Njemačka: Koalicija postigla dogovor o reformi Zakona o grijanju – zaštita najmoprimaca i podjela troškova u središtu promjena
Krajem veljače njemačka vladajuća koalicija načelno se usuglasila oko ukidanja ključnih odredbi kontroverznog Zakona o grijanju, no pojedina otvorena pitanja još su tada usporavala konačni dogovor. Sada je postignut kompromis koji bi mogao ubrzati usvajanje novog zakonskog okvira za modernizaciju zgrada.
Crno-crvena koalicija, koju čine CDU/CSU i SPD, dogovorila je uvođenje ograničenja troškova za najmoprimce u okviru planirane reforme tzv. Zakona o grijanju. Prema postignutom dogovoru, financijski rizici ubuduće će se dijeliti između stanara i vlasnika nekretnina. Time se otvara put da vlada uskoro usvoji novi Zakon o modernizaciji zgrada.
Više zanimljivosti: ZAŠTO RAČUNI ZA GRIJANJE RASTU I KAD TROŠITE MANJE? Evo što može biti razlog i što stanari mogu učiniti
Fokus na zaštitu najmoprimaca
Najveće prijepore izazivale su odredbe o zaštiti najmoprimaca, osobito nakon upozorenja o mogućem rastu režijskih troškova. Sada je postignut dogovor prema kojem će se troškovi povezani s emisijama CO₂, mrežnim naknadama i bioplinom dijeliti ravnomjerno između najmoprimaca i najmodavaca.
Predsjednik zastupničkog kluba SPD-a Matthias Miersch naglasio je da klimatska politika mora ostati financijski održiva za građane: „Uspjeli smo osigurati dosljedno prepolovljenje troškovnih rizika.” Nova pravila odnosit će se na sve postojeće i buduće najmove nakon zamjene sustava grijanja.
Istodobno, najmodavci će ubuduće prvi put sudjelovati u troškovima mrežnih naknada i goriva ako se odluče za ugradnju sustava na plin ili loživo ulje.
Politički kompromis i promjena smjera
Čelnik zastupničkog kluba CDU-a Jens Spahn izjavio je da se ovim dogovorom ukida raniji model zakona koji je promicao bivši ministar gospodarstva Robert Habeck, te da se građanima vraća veća sloboda izbora sustava grijanja. Istaknuo je i potrebu za pravednom ravnotežom između vlasnika i stanara.
Sličan stav iznio je i čelnik CSU-a Alexander Hoffmann, koji kompromis smatra uravnoteženjem interesa obje strane. Posebno je naglasio uvođenje klauzule za iznimne slučajeve, kojom bi se zaštitili vlasnici starijih i slabije moderniziranih objekata s niskim najamninama.
Ključne promjene u zakonu
Planirana reforma predviđa da će ugradnja novih plinskih i uljnih sustava grijanja ostati dopuštena, ali uz uvjet da od 2029. koriste sve veći udio klimatski prihvatljivih goriva, poput biomethana ili sintetičkih goriva. Predviđen je postupni prijelaz kroz tzv. „bio-ljestvicu” koja će se razvijati do 2040. godine.
Za postojeće sustave grijanja od 2028. planira se uvođenje kvota za „zeleni plin”. Cilj reforme je učiniti zakon tehnološki neutralnijim, fleksibilnijim i jednostavnijim za primjenu, uz zadržavanje državnih poticaja za zamjenu sustava grijanja.
Kritike i upozorenja
Unatoč političkom dogovoru, ekološke organizacije upozoravaju na moguće dugoročne financijske posljedice, posebno zbog rasta cijena CO₂ emisija i mrežnih naknada za plin. Također se izražava zabrinutost da bi veća upotreba bioplina mogla dodatno povećati troškove grijanja.
Kritičari ističu i da bi reforma mogla usporiti napredak u zaštiti klime, produžujući ovisnost o fosilnim gorivima u sektoru zgradarstva.
Dug put do dogovora
Pregovori o zaštiti najmoprimaca trajali su mjesecima. Deutscher Mieterbund ranije je upozoravao da bi novi zakon mogao dovesti do značajnog financijskog opterećenja za stanare, bez dovoljno poticaja za vlasnike da prijeđu na ekološki prihvatljivije sustave.
Upravo je pitanje pravedne raspodjele troškova bilo ključno za postizanje konačnog kompromisa – koji sada otvara vrata jednoj od najvažnijih energetskih reformi u Njemačkoj posljednjih godina.
Fenix-magazin/MD
