Kad se prije 20 godina Europska unija proširila na istok, mnogi su se u Njemačkoj bojali da će stranci istisnuti domaće s tržišta rada. Strah nije bio realan, navodi ekonomski institut Ifo u novoj studiji, javlja dpa.
Prema podacima Ifa, dva desetljeća kasnije u Njemačkoj radi 820.000 ljudi iz zemalja srednje i istočne Europe, 670.000 više nego kada je tržište otvoreno sredinom 2010. godine.
Taj priljev nije izbacio Nijemce s tržišta rada, rekao je u utorak na predstavljanju izvješća zamjenik direktora podružnice Dresden Ifo Joachim Ragnitz.
Radna snaga iz novih članica uglavnom je angažirana u sektorima i zanimanjima koji su manje privlačni domaćim radnicima, zbog niskih plaća ili loših uvjeta rada, rekao je Ragnitz.
Stoga su imigranti iz zemalja koje su 2003. i 2007. godine dobile pristup europskom i njemačkom tržištu rada uglavnom koncentrirani u određenim sektorima.
Oni čine 14 posto radne snage u transportu i logistici, odnosno po 11 posto u sezonskim poslovima i građevinarstvu. Pritom je njihov udio u ukupnom broju zaposlenih u Njemačkoj tek 2,4 posto.
Prema zemlji podrijetla dominira Poljska s gotovo dvije trećine zaposlenih. Slijede Mađarska s 14 i Češka s osam posto. Malta, Cipar i Estonija s manje od pola posto nemaju praktički nikakvu ulogu.
Međutim, radnici iz pridruženih zemalja u Njemačkoj ne rješavaju nedostatak visokokvalificiranih stručnjaka.
“Doprinos radnika iz ovih zemalja u pokrivanju manjka trenutno je prilično slab”, rekao je Ragnitz. “To vjerojatno ima veze s činjenicom da visokokvalificirani ljudi imaju dobre šanse na tržištu rada u svojim zemljama … i tamo primaju iznadprosječne plaće.”
Prema podacima Ifa, to nije slučaj za većinu trenutno zaposlenih ljudi iz pridruženih zemalja u Njemačkoj. Naime, s prosječnom plaćom od 2.580 eura mjesečno, oni su više od 1.000 eura ispod njemačkog prosjeka.
Fenix-magazin/SČ/dpa
