Posljednji mjesec dana je bilo svega. Srednje ljetne temperature, kišni dani s ugođajem jeseni, pa čak i snijeg. Travanj je opravdao svoju reputaciju.
Sad nam dolazi vrijeme “Ledenih svetaca”. Stariji stanovnici Njemačke često znaju kazati kako će “Ledeni sveci” (Eisheiligen) odrediti kakav će biti svibanj.
Naime, u narodnoj predaji, kako u Hrvatskoj pa tako i u Njemačkoj, svibanj se obično smatra mjesecom “ledenih svetaca”. Postoji pet ledenih svetaca, a to su sveti Mamericije,( subota 11. svibnja), sveti Pankracije, (nedjelja 12. svibnja), sveti Servacije, (ponedjeljak 13. svibnja), sveti Bonifacije, (utorak 14. svibnja) te sveta Sofija, ili u Njemačkoj “Kalte Sophie” koja spada na četvrtak, 15. svibnja.
Svi su ovi sveci bili biskupi i mučenici u 4. i 5. stoljeću, a zove ih se lednim svecima jer je narod zapazio da često sredinom svibnja zna biti hladno.
Tako mediji u Hessenu pišu kako je i u Njemačkoj u narodu uvriježeno mišljenje da ledeni sveci odlučuju o vremenskoj situaciji za nadolazeće dane između 11. i 15. svibnja.
Njemačka meteorološka služba (DWD) ima objašnjenje za izraz Ledeni sveci. – Izraz je nastao iz opažanja da su se izbijanja hladnog zraka često javljala u drugoj dekadi svibnja svakog proljeća. Poseban značaj Ledenih svetaca proizašao je iz činjenice da je utjecaj polarnog zraka pao tijekom vegetacijske sezone osjetljive na mraz, s rizikom od mraza uglavnom zbog hladnijih noći, javlja DWD.
Ne vjeruju svi stručnjaci da Ledeni sveci utječu na vrijeme. Fabian Ruhnau, meteorolog u Kachelmannwetteru, kaže kako straha od zahlađenja do kraja svibnja nema. Kad bi se Ledeni sveci pojavili (hladnije vrijeme), jedva bi se to primijetilo.
Prema prognozi DWD-a, maksimalne temperature će do vikenda biti iznad granice od 20 stupnjeva. U dugoročnoj prognozi temperature će na ovoj razini ostati do drugog tjedna u svibnju.
– Zimska odjeća napokon se može pospremiti, ove godine vam vjerojatno neće više trebati toplija odjeća. Čak ni “Kalte Sophie” to ove godine neće promijeniti, poručuju meteorolozi.
Tko su bili “Ledeni sveci”
Za one koji žele malo više doznati o tome tko su bili Ledeni sveci u nastavku donosimo objavu Župe sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici:
U Hrvatskoj su svi sveci dobro poznati osim svetog Mamericija koji se slabo spominje.
Sveti Pankracije živio je s roditeljima u Rimu, gdje su prešli na kršćanstvo. Pankracije je bio veliki zagovornik nove vjere te ju je širio gdje god je mogao. Međutim, kada je imao svega četnaest godina mučen je i ubijen u progonima kršćana cara Dioklecijana 304. godine. U Rimu danas postoji crkva koja nosi njegovo ime i u kojoj su njegovi ostaci.
Sveti Servacije je rođen u Armeniji, a mladost je proživio lakomisleno. Potom je hodočastio u Svetu Zemlju, gdje se zaredio za svećenika. Galima po Francuskoj je propovijedao kršćanstvo, a tri je puta hodočastio u Rim. Dok je molio na grobu svetog Petra, Petar mu je navodno darovao srebrni ključ. Kada se Servacije vraćao iz Rima zarobila ga je Atilina vojska, a samo se čudom izbavio iz tog zarobljeništva. Uz njega je vezano i niz drugih čuda te je bio veoma štovan u Srednjem vijeku. Jedno čudo je i to da je, dok je ležao na travi da se odmori, došao orao i krilima napravio sjenu da ga previše ne prži sunce. Također, kada je jednom bio žedan, svojim je štapom otvorio izvor u zemlji. U Maastrichtu postoji njegova crkva u kojoj su njegovi ostaci, a kažu kako njegov grob nikada ne prekrije snijeg iako je pao svuda okolo.
Sveti Bonifacije se rodio u Engleskoj, a kao odrastao zagovaratelj kršćanstva odlučio se za misije po Njemačkoj. Danas je on zaštitnik Njemačke. Osnovao je mnogo benediktinskih samostana, koji su mnogo radili za kulturu, gospodarstvo, graditeljstvo i mnoge druge grane. Bonifacija i njegove suradnike jednom je napala skupina razbojnika i sve ih poubijala osim jedne žene koja je vidjela kada su napali Bonifacija, a on je pokušao zaštiti glavu knjigom. Ta knjiga i danas je uz njegove ostatke u grobu u Fuldi.
Sveta Sofija živjela je u Milanu i bila je gorljiva kršćanka. Imala je tri kćeri, Vjeru, Ljubav i Nadu. Nakon što joj je umro bogati suprug, Sofija sa svoje tri kćeri odlazi u Rim kako bi postigla mučenički vijenac. Dok je vladao car Hadrijan otkrio je Sofiju i njezinu vjeru te je tražio da ona i njezine kćeri prinesu žrtvu rimskoj boginji Artemidi. To su odbile pa su bičevane i pogubljene mačem. Štovanje svete Sofije posebno je često u pravoslavnoj crkvi, gdje je njezin spomendan 30. rujna, ali je štuju i na zapadu i to 15. svibnja. U Švicarskoj, Austriji i južnoj Njemačkoj zovu je i ‘Hladna Sofija’ zbog hladna vremena koje često dođe oko toga datuma.
Fenix-magazin/MD
