Početak školske godine u Njemačkoj donio je i novu raspravu: smiju li prvašići iz useljeničkih obitelji krenuti u školu ako im njemački nije dovoljno dobar?, piše Deutsche Welle
Prvi je tjedan nove školske godine u osnovnoj školi “Christian Morgenstern” u berlinskoj četvrti Spandau. Ispod šarenog transparenta „Čestitamo na prvom danu škole” sjede šestogodišnjakinje i šestogodišnjaci.
Ispred svakog učenika stoji natpis s imenom: Mehmet, Shakira, Ameena. Klasičnih njemačkih dječjih imena poput Floriana, Maxa, Anje ili Stefana gotovo da i nema. Osnovnu školu nazvanu po pjesniku i prevoditelju Christianu Morgensternu polaze učenici iz 42 različite nacije: od Afganistana, preko Sirije, jugoistočne Europe i naravno Turske. 80 posto prvašića su djeca iz useljeničkih obitelji, mnogi od njih ne posjeduju ni temeljna znanja njemačkog, piše Deutsche Welle
Sporno pitanje poznavanja njemačkog
I to je problem koji je u tjednima prije početka školske godine usijao javne rasprave. Sve je krenulo kada se demokršćanski političar Carsten Linnemann u razgovoru za dnevnik Rheinische Post založio za stroža pravila pri upisu u njemačke škole.
„Djetetu koje jedva da govori i razumije njemački nije mjesto u osnovnoj školi. Ta djeca moraju biti podučavana tijekom predškolske nastave”, rekao je visokopozicionirani član Kršćansko-demokratske unije (CDU) kancelarke Angele Merkel.
Ispitivanje javnog mnijenja na tu temu je pokazalo kako Linnemannu za pravo daje 50,2 posto ispitanih. Najviši stupanj podrške demokršćanski političar je dobio od članova desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD).
Rasprava je podijelila i pedagoge: dok neki smatraju da je dobro poznavanje njemačkog važno, drugi su mišljenja da djecu, bez obzira na stupanj poznavanja njemačkog, treba što prije integrirati u njemački obrazovni sustav.
Karina Jehniche, direktorica osnovne škole Christian Morgenstern se snažno zalaže za to da se djeca prije polaska u školu bolje pripreme. „Djeca su različita. Mnoga djeca koja krenu u školu su dosada bila suočena samo sa svojim materinjim jezikom”, kaže Jehniche.
Učiteljima prvašića u osnovnoj školi Christian Morgenstern pomažu i asistenti sa znanjima maternjih jezika učenika: turski, arapski, poljski, bugarski i koji posjeduju iskustva u učenju njemačkog kao stranog jezika. Djeca se potiču u služenju isključivo njemačkim jezikom.
No u prvom razredu s 80 posto učenika kojima njemački nije materinji sve ide malo sporije. Već pri najjednostavnijoj vježbi međusobnog upoznavanja to postaje jasno. Učitelji se služe rukama kako bi djeci objasnili što se od njih traži. Uglavnom s uspjehom. Djeca koja razumiju više pomažu onima koji ne razumiju mnogo.
Početak od nule na njemačkom je još teži ako se radi o polaznicima viših razreda. Mnogi koji su već polazili školu u Njemačkoj se nakon višetjednih pauza tijekom kojih su unutar obitelji govorili isključivo svoj materinji jezik, vraćaju s velikim rupama u znanju zaboravivši i ono malo što su naučili.
No komunikacija s roditeljima se može pretvoriti u veliki izazov. Na roditeljskim sastancima učitelji i roditelje pokušavaju privoljeti da sudjeluju u tečajevima njemačkog.
Nakon SAD-a, Njemačka je jedno od najpopularnijih odredišta za migrante. Direktorica Jehniche je svjesna koliki je to izazov. „Ovi ljudi ostaju ovdje. Pitanje kako ćemo se pomaknuti prema naprijed je pitanje stava”, kaže i dodaje kako na činjenicu da mnoga djeca dolaze u njezinu školu bez znanja njemačkog treba gledati kao izazov a ne problem.
Fenix-magazin/MD/Deutsche Welle
