Mladi hrvatskoga podrijetla i studenti iz deset zemalja sudjeluju u ovogodišnjoj Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture, koja je u Zagrebu okupila 22 polaznika iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike te Australije.
Od 23. lipnja do 17. srpnja u Zagrebu se održava Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture namijenjena mladima hrvatskoga podrijetla i svim drugim studentima koji žele upoznati Hrvatsku. Ove godine program okuplja 22 polaznika iz deset europskih i prekooceanskih zemalja – Švicarske, Engleske, Njemačke, Mađarske, Ekvadora, Argentine, Australije, Čilea, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država.
Program već 35 godina zajednički provode Hrvatska matica iseljenika i Sveučilište u Zagrebu, a polaznicima nudi učenje hrvatskog jezika, upoznavanje hrvatske povijesti, kulture i tradicije te povezivanje s domovinom njihovih predaka.
Zdeslav Milas: „Hrvatski jezik i hrvatska kultura povezuju ljude na svim kontinentima.
Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas istaknuo je na konferenciji za medije u utorak u Zagrebu kako dolazak mladih iz cijeloga svijeta potvrđuje da hrvatski jezik i kultura povezuju ljude na svim kontinentima. „Vaš dolazak potvrđuje da hrvatski jezik i hrvatska kultura povezuju ljude na svim kontinentima. Mi to zovemo globalno hrvatsko zajedništvo. Misija Hrvatske matice iseljenika jest jačati i razvijati veze s Hrvatima izvan domovine i njihovim potomcima na području hrvatskog jezika, kulture i identiteta“, rekao je Milas.
Polaznike je pozdravio i rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, poručivši im kako ga raduje što će četiri tjedna provesti u Hrvatskoj učeći hrvatski jezik i kulturu.
Nastava prilagođena različitim razinama znanja
Voditelj Škole Igor Marko Gligorić pojasnio je Hini da su skupine polaznika svake godine vrlo heterogene.
„Imamo prave početnike kojima je hrvatski strani jezik, imamo one kojima je hrvatski nasljedni jezik, što znači da su ga nekada čuli, ali njime nisu potpuno ovladali, i predačke govornike, što znači da njime nikada nisu ovladali. Pokušavamo uvijek individualiziranim pristupom i prilagođenim materijalima doskočiti toj heterogenosti“, rekao je Gligorić.
Dodao je kako polaznici nakon četiri tjedna ostvaruju vrlo dobre rezultate te dobivaju ocjene iz slušanja, govorenja, čitanja i pisanja, kao i odgovarajuće ECTS bodove.
Polaznike povezuju hrvatski korijeni
Među ovogodišnjim polaznicima je i Luka Kilić iz Australije, čiji su baka i djed s očeve strane iz Imotskog. Ovo mu je četvrti posjet Hrvatskoj i drugi put da pohađa Školu. „Jako sam zadovoljan programom. Bio sam ovdje prije tri godine, moja sestra prošle godine. Drago mi je što sam ponovno ovdje“, rekao je Kilić Hini.
Sestre Nora i Alisa Martinelli iz Švicarske istaknule su kako žele bolje naučiti hrvatski jezik zbog svojih obiteljskih korijena. „Djed i baka su nam iz Hrvatske. Dosta toga razumijemo, ali slabije govorimo hrvatski pa želimo naučiti više. Zanimaju nas i hrvatska kultura i tradicija. Gotovo svake godine dolazimo ovamo posjetiti baku i djeda“, kazale su.
Akademski program Škole obuhvaća 120 školskih sati nastave, uključujući i terensku nastavu. Uz jezični dio, polaznici sudjeluju u programu hrvatske kulture koji uključuje predavanja, posjete muzejima, galerijama, kazalištima i drugim kulturnim ustanovama te studijska putovanja u Hrvatsko zagorje i na Plitvička jezera.
Fenix-magazin/MMD/Hina
