Vjerski skup protiv zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je u subotu u Nikšiću organizirala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, a koji je najavljivan kao rizičan po javni red i mir, prošao je mirno i bez incidenata, a okupio je, prema procjeni crnogorske policije, oko 6 tisuća građana, javlja Hina.
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije u obraćanju okupljenim vjernicima rekao je da crnogorska vlast predloženim zakonom želi SPC-u oteti hramove.
„Ovi suvremeni bezumnici hoće oteti hramove za sebe. Ni Turci nisu radili što ovi bezbožnici žele. Oteti crkve i dati ih sektama. Ova grupa bogataša, bivših titoista, opljačkala je sva poduzeća, a sada hoće i hramove. Neće moći”, poručio je Amfilohije.
U proglasu koji je pročitao episkop dioklijski Metodije navedeno je da je prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti “zakon protiv pravoslavlja”.
“Danas u Crnoj Gori vlast hoće na mjesto Boga postaviti sebe i partijsku državu. Danas u Crnoj Gori država ne dopušta Ustavom zagarantiranu slobodu vjere, naročito pravoslavnoj crkvi”, navodi se u proglasu.
Srpska pravoslavna crkva zahtjeva da crnogorska vlada s njom kao, što je to učinila s Katoličkom crkvom i Islamskom zajednicom, zaključi Ugovor kojim bi se regulirala pitanja od zajedničkog interesa.
Crnogorska policija je, kako je priopćeno nakon skupa, “postupala organizirano, profesionalno i odgovorno shodno zakonskim nadležnostima i ovlastima“.
Na graničnom prijelazu Vilusi nedaleko Nikšića crnogorski graničari nisu dozvolili vjernicima iz Republike Srpske da uđu u Crnu Goru.
Tim povodom srpski član predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je da je to gesta nepoštivanja i loša poruka ne samo građanima Republike Srpske i BiH, već i regije.
„Ta gesta crnogorske granične policije sigurno ne ide u prilog javno proklamiranim stavovima crnogorske vlade o potrebi njegovanja dobrosusjedskih odnosa i suradnje”, rekao je Dodik.
Crnogorski zastupnici sljedeći tjedan trebali bi raspravljati i izjasniti se o zakonu o slobodu vjeroispovijesti koji predviđa da svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene neovisnosti 1918., a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice, budu prepoznati kao državna imovina i upisani kao kulturno blago.
Zakonu se najviše protivi Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori koja posjeduje oko 700 vjerskih objekata.
Fenix-magazin/SIM/Hina
