Pobožnost križnog puta (Via crucis) kao spomen na Isusovu muku seže od apostolskih vremena. U vjerničkoj tradiciji korizmeno je vrijeme posebno obilježeno snažnim pečatom ove pobožnosti. Isusov je Križni put uprizoren u svim granama sakralne umjetnosti: glazbenoj i likovnoj umjetnosti te književnosti. Likovni prikaz postaja križnoga puta, postao je sastavni dio crkvenih interijera.
U Kapeli blaženog Alojzija Stepinca u Münchenu u utorak, 11. ožujka 2025., pobožnost križnog puta predvodio je fra Frano Milanović Litre. Slijedila je sveta misa u koncelebraciji sa voditeljem HKŽ München fra Petarom Klapežom koji je po završetku euharistijskog slavlja blagoslovio sliku 6. postaje križnog puta – Veronika pruža Isusu rubac.
Slika, rađena tehnikom ulja na platnu, djelo je likovne umjetnice Ljubice Petrinić i dio projekta Hrvatskog svjetskog križnog puta nastao po ideji Slavka Lukača i udruge Djelo ljubavi, koji su organizirali hrvatske slikare da slike pojedinih postaja postave po različitim krajevima svijeta.
Slike postaja su još postavljene ili se njihovo postavljanje predviđa: u Hrvatskoj, na Novom Zelandu, u Australiji, Japanu, Indiji, Poljskoj, Rimu, Svetoj Zemlji, Egiptu, Tanzaniji, Brazilu, Čileu, Meksiku i Sjedinjenim Američkim Državama. Po zamisli gosp. Slavka Lukača “križni put se postavlja na slavu i hvalu Gospodina našega Isusa Krista, kao i za sve Hrvate koji su tijekom povijesti odlazili u svijet i sačuvali katoličku vjeru. Križni put se postavlja od istoka do zapada, odnosno od sjevera do juga svijeta, kao što je univerzalna i Katolička Crkva.”
Prije samog blagoslova slike fra Petar je naglasio: “Veseli nas činjenica što je baš našoj župi poklonjena slika 6. postaje Hrvatskog svjetskog križnog puta. Ako želimo spoznati pravi značaj i ulogu kipova i slika za duhovni život vjernika te kako bi mi vjernici izgradili ispravan stav i njegovali pravovjernu pobožnost prema kipovima i slikama, bitno je znati nauk Katoličke crkve o tome. ‘Sedmi opći sabor u Niceji (god. 787.), polazeći od otajstva Utjelovljene Riječi opravdao je čašćenje ikona: ikona Kristovih, ali i Bogorodice, anđela i svih svetaca. Utjelovivši se, Božji je Sin otvorio novu ekonomiju slika.’ (Katekizam Katoličke Crkve 2131)
‘Čast iskazana slici odnosi se na onoga koji je slikom prikazan i tko štuje sliku, štuje osobu koja je na njoj prikazana. Čast iskazana svetim slikama jest čašćenje puno poštovanja, a nipošto klanjanje, koje pripada samo Bogu.’ Fra Petar je nastavio i zaključio: “Dakle, svi smo mi pozvani štovati i častiti kipove ili slike u našoj kapeli, a ne klanjati im se. Klanjamo se samo Bogu koji se proslavio u životima svetaca.”
Hrvati u najvećoj hrvatskoj iseljeničkoj zajednici u svijetu – Hrvatskoj katoličkoj župi München kroz sedamdesetsedmogodišnju povijest crpe snagu iz Isusove muke, smrti i uskrsnuća. To su prepoznali stanovnici ovog grada i biskupije. Kroz cijelo vrije korizme u župi se moli pobožnost križnog puta: utorkom u Kapeli blaženog Alojzija Stepinca, a petkom u crkvi St. Paul na Theresienwiese.
Fenix-magazin/MMD/s. Nikolina Bilić
