Žrtve pljačke u poslovnici banke Sparkasse u Gelsenkirchenu, u njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija, tvrde da je gotovo svih 3300 bankarskih sefova koji su opljačkani pripadalo osobama turskog i arapskog podrijetla te da su počinitelji svjesno znali čije sefove pljačkaju.
Žrtve pljačke banke Unal Meta, Cihat Erdem Bostanci, Gungor Kalin i Emre Yildirim ispričali su Anadolu detalje događaja i sumnje vezane uz ovaj slučaj.
Mete je rekao da u početku nisu mogli vjerovati vijestima o pljački.
“Kako je moguće da državna banka u Njemačkoj bude opljačkana na tako jednostavan način? Opljačkani su sefovi klijenata, dok glavni sef banke nije ni diran. Pljačkaši su jednostavno ušli i otišli”, rekao je Mete.
Izjavio je da ih banka nakon pljačke nije kontaktirala niti im pružila informacije o tome hoće li im i na koji način biti nadoknađena šteta.
Mete je izrazio sumnju da je izbor poslovnice Sparkasse u Gelsenkirchenu bio namjeran.
“Ne mislim da je izbor ove poslovnice bio slučajan. Oko 95 posto sefova pripada osobama stranog podrijetla. Vjerujem da se to znalo i da je zato ova poslovnica bila meta. U ovoj poslovnici sefove uglavnom koriste klijenti turskog i arapskog podrijetla, što je pravno jasno. U evidenciji iznajmljivanja sefova nalaze se imena poput Omera Faruka i Unala Mete. Dolaze osobe s turskim identitetima i iznajmljuju sefove, tako da je profil klijenata bio poznat. Zato vjerujem da se radi o svjesno planiranoj operaciji”, rekao je Mete.
Na platformi žrtava, samo jedan Nijemac
Mete je istaknuo da se ne zna koja je točna vrijednost stvari koje su se nalazile u opljačkanim blagajnama, ali da su mnogi ljudi u njima držali velike svote novca.
„Postoji platforma na kojoj su se okupile tisuće žrtava, a u toj skupini je samo jedan Nijemac. Oko 95 posto su Turci, a oko pet posto Arapi. Ljudi godinama štede, odriču se osnovnih potreba, pretvaraju svoju ušteđevinu u zlato i ostavljaju ga u bankama, jer vjeruju da nema sigurnijeg mjesta“, rekao je Mete.
Ukradeno je puno više od osiguranog iznosa
Mete je izjavio da njemačka vlada i banka pokušavaju slučaj prikazati kao običan kriminalni događaj, ali da sustav ne djeluje kao da će obeštetiti žrtve.
Podsjetio je da prilikom najma sefova banka nudi osiguranje do 10.000 eura, bez dodatnih jamstava.
„Plaćamo godišnju naknadu banci za zaštitu naših dragocjenosti. U tome nisu uspjeli i sada imamo samo minimalno osiguranje. Iz naše blagajne nestalo je puno više od osiguranog iznosa. Potpuno smo bespomoćni. Nitko nam se ne obraća, ni u njemačkim medijima ni u institucijama“, rekao je.
Dodao je da banka traži potvrde za ukradene predmete, iako se radi o zlatu kupljenom gotovinom ili darovanom na vjenčanjima, za što ne postoje ovjereni dokumenti.
“NEIZMJERNO IM JE ŽAO”: Novi detalji o velikoj pljački banke u Gelsenkirchenu
Potrebna pravna podrška
Mete je naglasio da čak ni njemačke institucije nisu poduzele konkretne korake te je apelirao za pomoć Republike Turske.
“Želimo iskoristiti sva zakonska prava koja imamo. Mi smo građani u iseljeništvu i naši snovi su uništeni ovim događajem. Očekujemo da će nas naša država i vlasti podržati u ovom pravnom procesu”, rekao je.
Sumnje u profesionalno izvedenu pljačku
Cihat Erdem Bostanci, koji radi u građevinskom sektoru, rekao je da je pljačka izvršena profesionalnim strojevima.
„Morali su raditi najmanje dva sata kako bi izbušili zid banke. Korištena je bušilica promjera oko 400 milimetara. Takav rad zahtijeva veliku količinu vode, struje i stvara buku od oko 100 decibela. Kako je moguće da nitko ništa nije čuo niti prijavio policiji, to je za nas ogromna nepoznanica“, rekao je Bostancı.
Postoji nemar ili sudioništvo
Gungor Kalin izjavio je da su opljačkani privatni sefovi građana, a ne banka kao institucija, te da su izjave bankovnih službenika uvredljive.
„U banci se nalazi više od 3300 sefova, od kojih oko 90 posto pripada Turcima i drugim strancima. Vjerujem da banka snosi odgovornost. Policijska postaja udaljena je samo 200 metara. Da se alarm oglasio, policija bi bila tamo za dvije minute“, rekao je Kalın.
Također je ukazao na sumnjivu činjenicu da je za ulazak korišteno privatno parkiralište banke, kojem mogu pristupiti samo zaposlenici zaduženi za kartice.
Previše neodgovorenih pitanja
Emre Yildirim rekao je da njegova obitelj već tri generacije koristi usluge ove banke, koja je u vlasništvu države i općine.
“Nije dano nikakvo službeno priopćenje. Ni gradonačelnik ni gradske vlasti nisu se oglasili. To je skandal”, rekao je Yildirim, dodajući da mu je prethodno odbijen zahtjev za povećanje osiguranja uz tvrdnje da je banka neprobojna.
Zaključio je da postoje ozbiljne sumnje da su u pljačku bili uključeni i određeni zaposlenici ili pripadnici sigurnosnih struktura.
“Zid je probijen, a blagajne su pronađene kao da je netko točno znao gdje se nalaze. Sva ta pitanja ostaju neodgovorena i samo dodatno jačaju naše sumnje”, rekao je Yildirim.
Fenix-magazin/MMD/Anadolu
