Konsenzus je svih da želimo bolju Hrvatsku s većom kvalitetom života za sve građane, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u ponedjeljak na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo – dvije godine poslije”, koju je organizirao dnevnik “Večernji list”.
Bolja Hrvatska za njega znači, poručio je, zemlju koja ima kvalitetnije obrazovanje za djecu i mlade, pravednije, solidarnije i demografski vitalnije društvo, djelotvornije pravosuđe, tolerantnije društvo, konkurentnije gospodarstvo, s većom kvalitetom života za sve hrvatske građane i snažniju Hrvatsku u Europi i svijetu.
U svom je govoru istaknuo kako Hrvatska danas – za razliku od pretkriznog razdoblja kada je uz gospodarski rast istodobno imala i inozemno zaduživanje od 10 posto BDP-a godišnje – ima rast oko 3 posto, “ali na zdravijim temeljima, uz smanjenje javnog duga za oko 3 posto BDP-a godišnje”.
Kroz izmjene pravosudnih zakona, naveo je, dovršena je prva faza reforme pravosuđa čime je reorganizirana mreža pravosudnih tijela i osigurana bolja dostupnost sudova.
Smanjujemo ukupan broj neriješenih predmeta na godišnjoj razini za 40 tisuća, naveo je.
Premijer je poručio i da trebamo Hrvatsku bez nasilja te da je Vlada odlučna u poduzimanju svih potrebnih mjera kako bi se spriječilo obiteljsko, vršnjačko i svako drugo nasilje te primjereno zaštitile žrtve, a nasilnici najstrože kaznili.
Trebamo Hrvatsku u kojoj se olakšava život obiteljima, dodao je premijer te naveo da je stoga za tri puta povećan neoporeziv dio naknade za novorođenče, s 3360 na 10.000 kuna, da je Vlada proširila krug korisnika dječjeg doplatka na 92 tisuće roditelja i 150.000 djece.
Mirovinskom reformom, ocijenio je, uspostavljen je uravnotežen sustav, s većim mirovinama koje su ukupno povećane za 6,3 posto, a najniža mirovina, naveo je, od 1. srpnja bit će povećana za 3,13 posto.
Naveo je i da je Vlada u politike zapošljavanja uložila 4,5 milijardi kuna te je u protekle dvije godine broj zaposlenih povećan na 1.650.000.
Premijer je istaknuo i da se ulaže u znanost, bez čega nema razvoja ni društva ni gospodarstva – milijardu kuna za ulaganje u znanstvenu opremu i infrastrukturu, što je, rekao je, najveće opremanje hrvatske znanosti u zadnjih 15 godina.
Do kraja 2020. godine, istaknuo je još, oko 67 tisuća studenata primit će stipendije u ukupnoj vrijednosti od pola milijarde kuna, bilo zbog nepovoljnog socioekonomskog položaja, bilo za studij na STEM području.
Uz premijera uvodni govornici na konferenciji bili su i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović te predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković.
Fenix-magazin/NM/ Hina
