Ponovljena potpora Hrvatske proširenju EU-a na jugoistok kontinenta, prvi susret s crnogorskim premijerom Zdravkom Krivokapićem i posjet i podrška Hrvatima u Crnoj Gori – sažetak su jednodnevnog posjeta premijera Andreja Plenkovića susjednoj državi.
Plenković je stigao u petak ujutro u Budvu na sastanak na vrhu Srednjoeuropske inicijative (SEI), osnovane 1989., nakon pada Berlinskog zida, s ciljem pomoći zemljama srednje i istočne Europe u pristupanju Europskoj uniji. Inicijativa okuplja 17 država, a skupom u Budvi završava crnogorsko predsjedanje. Ta uloga, koju je Hrvatska imala 2018., sada prelazi na Bugarsku.
Plenković je na panelu govorio o temi proširenja EU-a na zemlje zapadnog Balkana, kazavši kako taj proces ide naprijed, usprkos svim poteškoćama.
Naglasio je da proces u jednoj mjeri ovisi i o kontekstu u kojem se Unija trenutno nalazi, suočena s „nevjerojatnim krizama” poput brexita, prijetnji terorizma i nezakonitih migracija, uz unutarnja previranja i različite poglede „čak i na temeljna načela pravne stečevine”.
Plenković je rekao da su veliki utjecaj na „kalkulacije političkih stranaka i interne procese na europskom političkom spektru” što se tiče teme proširenja imali i negativni ishodi referenduma o Europskom ustavu.
„Kad to sve stavite na kup imate dosta rezerviranu politiku nekih kolega u Europskom vijeću oko proširenja bilo čega, pa i ove prostorije”, kazao je Plenković, no dodao da u tom tijelu postoji sve veći broj aktera koji shvaćaju važnost ubrzanja proširenja EU-a.
Premijer je rekao da države koje „se žele dokazati” imaju prostora to učiniti ispunjavanjem „jasnih kriterija” u poglavljima o vladavini prava i „ključnim političkim i pravnim preduvjetima prema EU-u”, nakon čega je „jako teško nekome reći da se uvjeti nisu ispunili”.
Bilateralni susreti
Plenković se na marginama samita po prvi put susreo s crnogorskim premijerom Krivokapićem koji je na vlasti, doduše nestabilnoj, od kraja prošle godine. Dvojica čelnika, jedini premijeri koji su stigli u Budvu, razgovarali su o stanju u Crnoj Gori, a hrvatska strana „istaknula je važnost niza rezidualnih pitanja iz vremena velikosrpske agresije Slobodana Miloševića i raspada SFRJ koja su na dnevnom redu, kao i jačanje položaja Hrvata u Crnoj Gori”, rekao je predsjednik vlade.
Plenković se u Budvi sastao i s potpredsjednikom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Markom Bowmanom s kojim je razgovarao o nastavku ulaganja te institucije u Hrvatskoj, posebno na području prometa, zelene tranzicije i pomoći malim i srednjim poduzećima.
Na marginama se susreo i s direktorom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu Hansom Klugeom koji je predstavio strategiju za borbu protiv covida-19 – cijepljenje, booster doze, standardne epidemiološke mjere poput provjetravanja prostora ili nošenja maski te lijekovi protiv te bolesti koji će uskoro biti dostupni.
U crnogorskom turističkom gradu premijer se susreo i s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom.
„U par sati smo imali dosta vrijednih kontakata i poslali smo puno važnih poruka”, naglasio je predsjednik vlade govoreći o boravku u Budvi.
Susret s Hrvatima
Plenković je nakon tog grada posjetio Kotor gdje je razgovarao s tamošnjim biskupom, mons. Ivanom Štironjom.
„Ovakvi posjeti nam puno znače”, rekao je Štironja, biskup ustoličen u travnju ove godine, dodavši da to nije samo posjet hrvatskoj katoličkoj zajednici, nego on i „govori o prijateljstvu naroda” s kojim Hrvati žive kao „autohton narod” u Boki Kotorskoj.
Vjerski i politički čelnik obišli su katedralu Svetog Tripuna, jednu od prvih romaničkih crkava na istočnojadranskom području. Ta je bazilika izgrađena 1166. godine, na mjestu znatno starije kultne građevine, martirija sv. Tripuna u kojem su položene njegove relikvije.
Crkva je prošla nekoliko preuređenja i obnova, posljednju nakon potresa 1979. godine. Posvećena je mučeniku iz Kampside, smještene u današnjoj Turskoj, koji je smaknut u Niceji polovicom trećeg stoljeća, a čiji je kult iz Male Azije na Mediteran stigao u 9. stoljeću.
Hrvatsko izaslanstvo u Kotoru je posjetilo i Generalni konzulat, a potom je u Donjoj Lastvi, u općini Tivat, posjetila Hrvatski kulturni dom. Uz Plenkovića u Crnu Goru je stigao i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Tamošnji Hrvati zatražili su pomoć premijera zbog neriješenog imovinskopravnog statusa tog Doma na obali Boke kotorske. Plenković je naglasio kako je vlada u idućem proračunu povećala sredstva Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH za gotovo 100 posto, te da će se pronaći sredstva i za rješavanje tog pitanja.
Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori, provedenom 2011. u toj zemlji živi 6021 Hrvat, a na temelju crkvenih podataka procjenjuje se da ih je oko 10 tisuća, stoji na stranicama Središnjeg državnog ureda.
Hrvati tamo žive duž obale Jadranskog mora, najviše u Boki kotorskoj, u gradovima Tivtu i Kotoru, a žive i u Herceg Novom, Budvi, Baru i u Podgorici, dodaje Ured.
Hrvati u Crnoj Gori imaju priznat status nacionalne manjine, a po ustavu te zemlje u službenoj je upotrebi hrvatski jezik.
Fenix-magazin/SIM/Hina
