Premijer Andrej Plenković u petak je, govoreći o Konferenciji o budućnosti Europe na kojoj su građani izrazili želju za izmjenom temeljnog ugovora EU-a, a Europski parlament najavio sazivanje konvencije o tom pitanju, kazao da treba “malo stati na loptu”, piše Hina.
Završna sjednica Konferencije o budućnosti Europe u ponedjeljak Strasbourgu okrunit će cjelogodišnja okupljanja i rasprave s građanima o njihovim idejama o tome kako bi Unija trebala izgledati, a završno izvješće bit će dostavljeno predsjednicima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.
Neke od preporuka građana idu i u smjeru ukidanja prava veta pri odlučivanju u Vijeću Europske unije te zahtijevaju promjenu samog temeljnog ugovora o funkcioniranju Europske unije.
“Mi ćemo čuti izvješće u ponedjeljak, raspravit ćemo ga i u Hrvatskoj i na razini Vijeća da li juriti s nekim sazivanjem konvencije koja bi ponovo mijenjala temeljni Ugovor ili dobro promisliti kada je pravi trenutak za takav potez”, rekao je premijer na panelu o doprinosu Hrvatske u okviru Konferencije o budućnosti Europe.
Europski parlament izrazio je spremnost za sazivanje konvencije i pokretanje promjene temeljnog ugovora koji je za EU ono što je ustav za nacionalnu državu.
“Mislim da trebamo malo stati na loptu. Stav je hrvatske vlade da u okvirima današnjih ugovora ima dovoljno prostora za napredak”, istaknuo je šef vlade.
Plenković smatra da “ako se kroz sljedeće mjesece okolnosti promjene, ako precizno, ali svi zajedno, identificiramo ona područja u kojima je potrebno ići zahvatima u institucionalnu strukturu, a osobito u proces donošenja odluka, tada moramo zajednički vidjeti koja su to precizna područja u temeljnim ugovorima kod kojih bi eventualno bile potrebne modifikacije”.
“Manje više je to pozicija svih zemalja koje su manje i srednje veličine i logično da je tako jer imamo optiku u kojoj prenoseći suverenitet, snažeći Uniju našim doprinosom, snažeći sebe i svoje politike želimo da i naš glas unutar EU-a bude snažan, bude ravnopravan i da u konačnici ima važnost, a kada je to potrebno, i bude glas zaštite nacionalnih interesa”, kazao je Plenković.
U uvodnom govoru je također kazao da je za Hrvatsku važno da je značajno mjesto u Konferenciji dobila i politika proširenja Europske unije na naše susjedstvo, jugoistok Europe, a posebno na BiH.
“BiH je od vitalne važnosti za Hrvatsku, a osobito Hrvata kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda koji nažalost temeljem postojećeg izbornog zakona to pravo ne može realizirati na pravičan način”, rekao je Plenković.
Poručio je da će se Zagreb i dalje zalagati za njihovu jednakopravnost i za promjene izbornog zakona koji neće dovesti do situacije u kojoj su Hrvati preglasani izbornim inženjeringom i gdje iz položaja žrtve, kada dignu glas, mogu postati krivci.
“To je nedopustivo”, rekao je premijer.
I zato su naši argumenti, nastavio je Plenković, “uvijek u jednoj suradnoj metodi, metodi argumentacije, tumačenja i komunikacije bili na strani onih čija prava objektivno po postojećim zakonskim propisima nisu jednaka s drugima”.
“Tu mislim osobito na teritorij Federacije BiH”, kazao je Plenković.
Govoreći o Europi i njezinoj budućnosti kazao je da su u odnosu na 2019. okolnosti u svijetu fundamentalno promijenjene, uključujući najgoru pandemiju u proteklih 100 godina i brutalnu agresiju na Ukrajinu koja je srušila sve temelje međunarodnog poretka i izazvala posljedice za svijet i Europu kakve ne pamtimo od Drugog svjetskog rata.
Istaknuo je da će Hrvatska podržati poseban status Ukrajine te također europsku perspektivu Gruzije i Moldavije.
“Ukrajina je aplicirala za članstvo u EU. Hrvatska će to podržati na način da smo svjesni okvira i realnost što je moguće, a što nije, ali ćemo taj poseban status podržati jer na taj način jačamo i strukturiramo i naš dijalog i podršku zemlji koja trpi agresiju”, rekao je Plenković.
Svjedočimo, rekao je Plenković, velikoj tragediji ukrajinskog naroda i najvećoj energetskoj krizi u nizu desetljeća iza nas, rastu cijena energenata, nafte i plina te posljedično rastu cijena hrane i sirovina.
“Vidimo koliko je ta kriza koju sada živimo produbila i energetsku i klimatsku i prehrambenu krizu”, rekao je Plenković.
Po njegovim riječima, potrebna nam je snažna Europska unija u nesigurnom i nepredvidivom kontekstu globalnih okolnosti.
“Znamo da je aktualna globalna utakmica de facto između autoritarnih režima i demokracije”, rekao je Plenković i istaknuo važnost jačanja sigurnosnih i obrambenih segmenata Unije te veće suradnje s NATO savezom, posebice u svjetlu ruske agresije.
Smatra da Uniji treba jedinstvo u klimatskim ciljevima i jedinstvo u energetskoj politici.
Plenković je ocijenio da postupno ukidanje ovisnosti o ruskom plinu treba izvesti na način na tranzicijski period ne bude bez dodatnih poremećaja.
“To je moralan izbor, to je principijelan stav, ali istodobno moramo paziti da su sve te restriktivne mjere poduzete na način koji našim društvima i gospodarstvima omogućuje da funkcioniraju u novim okolnostima i to na financijski i ekonomski održiv način”, zaključio je premijer.
Fenix-magazin/SČ/Hina
