Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu kako nas operacija Oluja podsjeća da nijedna prepreka nije nepremostiva kada vjerujemo u Hrvatsku i kada smo okupljeni oko zajedničkog cilja, zahvalio je hrvatskim braniteljima i najavio zakonske izmjene koje će obuhvatiti 200 tisuća branitelja.
Podsjećajući na snažno zajedništvo koje je pratilo Oluju, naglasio je kako ćemo na tom zajedništvu nastaviti graditi zemlju u kojoj će naša djeca ostajati, zasnivati obitelji, stvarati i uspijevati.
„Hrvatsku koja poznaje svoju povijest, vjeruje u vlastite sposobnosti i s optimizmom gleda prema budućnosti“, rekao je premijer na središnjoj proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice VRO Oluja.
Zahvalio je hrvatskim braniteljima za doprinos u Oluji i u obrani domovine u Domovinskom ratu.
„Prije 31 godinu nad Kninom ste podigli hrvatsku zastavu i ostvarili san naraštaja koji su vjerovali u slobodnu Hrvatsku, danas pod tom istom zastavom odajemo priznanje veličini vašega povijesnog podviga“, rekao im je.
Naglasio je i kako za hrvatski narod nema većega dara ni svetijeg nasljeđa od slobode koju su branitelji izborili.
Uvodi se dodatak uz braniteljsku mirovinu, rastu najniže mirovine
Naveo je i kako Vlada svoju zahvalnost ne iskazuje samo riječima, nego i konkretnom brigom za dostojanstvo hrvatskih branitelja, te za jesen najavio zakonske izmjene u korist hrvatskih branitelja.
Vlada će, rekao je, Hrvatskom saboru uputiti izmjene dvaju zakona kojima će uvesti dodatak uz mirovinu, čiji će iznos ovisiti o duljini sudjelovanja u obrani suvereniteta Hrvatske.
Pravo na taj dodatak imat će svi umirovljeni hrvatski branitelji, neovisno o tome jesu li mirovinu ostvarili prema općem, braniteljskom ili drugom posebnom propisu.
Prema istom kriteriju povećat ćemo i najniže braniteljske mirovine, rekao je Plenković.
Najavio je kako će Vlada, nakon što je 2017. i 2022. ukinula dva ranija smanjenja, ukinuti posljednje preostalo smanjenje mirovina pripadnika vojske, policije i drugih ovlaštenih službenih osoba, uvedeno 2002. godine.
„Tim ćemo izmjenama obuhvatiti oko 200 tisuća hrvatskih branitelja i za njih godišnje izdvojiti dodatnih 100 milijuna eura“, naveo je premijer.
Oluja je bila veličanstvena pobjeda
Govoreći o značenju Oluje, istaknuo je kako je to bila veličanstvena pobjeda koja je promijenila tijek hrvatske povijesti, a potom omogućila mir u Bosni i Hercegovini i reintregraciju hrvatskog Podunavlja.
Oluja je, kazao je, legitimna oslobodilačka operacija u kojoj su hrvatski branitelji, vojnici i policajci, pod vodstvom predsjednika Franje Tuđmana, oslobodili velik dio okupiranog teritorija i omogućili povratak prognanika njihovim domovima.
”Oluja je spasila Bihać od prijeteće humanitarne katastrofe, promijenila odnos snaga u Bosni i Hercegovini i otvorila put miru i Daytonskom sporazumu”, podsjetio je premijer.
Naglasio je i kako je nakon Oluje obavljena i uspješna, mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, čime je Hrvatska dovršila proces svoje teritorijalne cjelovitost i vraćanje privremeno okupiranih područja u ustavno-pravni poredak zemlje.
Osim hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, pijetet zaslužuju i civilne žrtve, dodao je Plenković.
”Njihova žrtva obvezuje nas da čuvamo istinu, tražimo nestale, utvrđujemo individualnu odgovornost za svaki zločin i gradimo mir utemeljen na pravdi i poštovanju”, rekao je.
U zadnjih deset godina, ističe premijer, identificirane su 343 nestale i smrtno stradale osobe, no Hrvatska još uvijek traga za 1725 osoba.
Ne prijetimo nikome, ali ne bojimo se nikoga
Premijer je istaknuo i da nas današnji svijet ponovno upozorava da se mir i sigurnost ne mogu uzimati zdravo za gotovo. Dodao je kako ruska agresija na Ukrajinu, ratovi na Bliskom istoku, energetski poremećaji, klimatske nepogode i kibernetičke prijetnje mijenjaju način na koji države štite svoje građane.
„Hrvatska se ni s kim ne natječe u naoružanju. Ne prijetimo nikome, ali ne bojimo se nikoga. Na svaku prijetnju znat ćemo odgovoriti“, poručio je premijer.
Naglasio je kako Hrvatska više nikada neće biti nespremna ni nezaštićena.
„Želimo li mir, moramo biti sposobni obraniti ga“, kazao je i naglasio kako zato snažno ulažemo u Hrvatsku vojsku, od naoružanja do jačanja kibernetičke sigurnosti.
Pritom napominje da ulaganju u obranu nije priprema za rat, već ulaganju u sigurnost koje se nastavlja gradnjom tvornice streljiva, čime se jača sigurnost opskrbe i obrambena autonomija.
U ČAST HRVATSKIM BRANITELJIMA: U Ražancu su i Nijemci sudjelovali u tradicionalnoj regati
Jandroković: Danas nam sudbinu ne kroje drugi, Oluja je bila legitimna akcija
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković sa svečanosti obilježavanja 31. obljetnice Oluje poručio je da smo danas, zahvaljujući Domovinskom ratu, snažna i žilava država čiju sudbinu ne kroje drugi i istaknuo da nitko ne može osporiti povijesnu činjenicu da je VRO „Oluja“ bila legitimna oslobodilačka akcija.
„Danas smo snažna i žilava država, članica Europske unije i NATO-a, dio schengenskoga prostora i europodručja. Energetski smo relevantniji nego ikad. Nismo država čiju sudbinu kroje drugi nego akter koji preuzima odgovornost i svojim glasom pridonosi oblikovanju europske i euroatlantske budućnosti. To je realnost koja ne bi bila moguća bez pobjede ostvarene u Domovinskom ratu. Duboko je pogrešno te dosege banalizirati ili bagatelizirati”, poručio je Jandroković u govoru na svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“ .
Danas, tri desetljeća nakon Oluje, protok vremena nam pomaže osvijestiti razmjere hrvatske pobjede. Od tog pobjedničkog kolovoza 1995. do današnje Hrvatske prevalili smo put koji se mnogima mogao činiti nedostižnim, ali hrvatski je čovjek pokazao što može učiniti – slobodan i lišen okova i mraka jednoumlja, rekao je šef parlamenta, istaknuvši da su hrabrost i spremnost na žrtvu hrvatskih branitelja omogućile stvaranje neovisne države.
Kazao je i da je VRO Oluja bila neprijeporno pravedna i legitimna oslobodilačka akcija te odao počast svima koji su nosili teret obrane Hrvatske u Domovinskom ratu, položili živote za domovinu te njihovim obiteljima. Ustvrdio je da nema tog revizionizma koji može osporiti tu povijesnu činjenicu, koliko god se neki trudili, i u našem susjedstvu, ali, nažalost, i u Hrvatskoj.
Sjećajući se i danas te pobjede bez premca, ujedno potvrđujemo našu predanost vrijednostima koje je hrvatski narod obranio u Domovinskom ratu – slobodi, miru, domoljublju i političkom pluralizmu, tako dugo zatomljenima kroz desetljeća totalitarizama. Te vrijednosti, za koje smo se nedvojbeno odredili 1990. godine, obranjene su zahvaljujući nepokolebljivoj vjeri hrvatskoga naroda u vlastitu državu, zajedništvu hrvatskih branitelja i zahvaljujući mudrosti tadašnjega političkog vodstva, predvođenog prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, naveo je.
Naglasio je da su te vrijednosti postale najčvršćim temeljima moderne Hrvatske i zato je na našoj generaciji da čuva istinu o Domovinskom ratu.
Važna uloga hrvatskih povjesničara
Ukazao je i na iznimno važnu ulogu hrvatskih povjesničara, kojima treba dati punu potporu u objektivnom istraživanju, naročito kada je u pitanju hrvatska povijest 20. stoljeća, koju se, upozorio je, nerijetko tumačilo sa snažnim ideološkim predznakom, vrlo zlonamjerno, tendenciozno, često suprotno hrvatskim interesima, za tuđi račun, vođeno ciljevima kojima istina nije bila na prvom mjestu.
„Pritom se selektivno rehabilitiralo neke zločine i skupine zločinaca, namjerno zanemarujući činjenicu da je hrvatski narod bio žrtva ne samo velikosrpske agresije već i dvaju totalitarizama – i ustaškog i komunističkog”, kazao je, naglasivši da bilo kakve pokušaje nametanja neistina moramo znati prepoznati i tome se odlučno, smireno, dostojanstveno i argumentirano suprotstaviti.
Ako to ne učinimo, ocijenio je, ni najsvjetlije stranice hrvatske povijesti, poput Oluje, neće biti sigurne od podmuklih pokušaja iskrivljavanja činjenica, od onih koji i danas osporavaju legitimitet hrvatske države i kojima nije u interesu istina. No, nama je njihov cilj više nego jasan, a to je pokušaj izbjegavanja vlastite odgovornosti za ono što se događalo, ali i možebitna priprema za nekakve buduće sukobe, istaknuo je.
Domovinski rat nas je naučio da mir nikada nije nešto što se podrazumijeva
Naglasio je da nas je iskustvo Domovinskog rata naučilo da mir nikada nije nešto što se podrazumijeva i sloboda sa sobom nosi odgovornost koju svaka generacija mora iznova opravdavati.
Hrvatski branitelji obranili su našu državu, ne zato da živimo od veličine njihove pobjede, nego da na njezinim temeljima stvaramo nove uspjehe u znanosti i obrazovanju, u gospodarstvu i inovacijama, odgovornom upravljanju, jačanju institucija, očuvanju nacionalnog identiteta i tradicije, brizi za hrvatski narod, gdje god živio, i u stvaranju društva u kojem će svaki čovjek moći dostojanstveno živjeti, kazao je.
Smatra da je to posebno važno imati na umu dok se svijet u kojem živimo neprestano usložnjava, a rat je ponovno blizu, u našem širem susjedstvu. Dodao je da i drugi izazovi postaju kompleksniji, od hibridnih prijetnji i kibernetičkih napada do rastuće energetske i gospodarske neizvjesnosti, migracijskih i klimatskih šokova te elementarnih nepogoda.
„U takvim okolnostima Hrvatska mora ostati snažna, sigurna, demokratska. Treba ostati pouzdan saveznik i odgovorna članica europske i euroatlantske zajednice. Pritom, uvijek primarno vodeći računa o vlastitim nacionalnim interesima i interesima našeg naroda”, istaknuo je.
Jandroković je pozvao da duh zajedništva koji je Hrvatska pokazala prije 31 godinu, kao i osjećaj odgovornosti i samopouzdanje zadržimo i danas kako bismo ostvarivali nova postignuća u miru.
„Zato 5. kolovoza nije samo uspomena na veličanstvenu pobjedu, nego i podsjetnik na to koliko možemo ostvariti ako ostanemo vjerni vrijednostima koje su nas dovele do slobode. Ako ispravno vrednujemo vlastitu snagu i potencijale. I ako njegujemo zajedništvo i vjeru koja nas je kroz stoljeća očuvala”, ocijenio je Jandroković, pridruživši se čestitkama za današnje praznike.
Fenix-magazin/MD/Hina
