Američki predsjednik Donald Trump pokazao je prvog dana na dužnosti da kani iskoristiti svu moć Ovalnog ureda kako bi ostvario radikalne promjene koje je obećao Americi.
Napuštanje Pariškog sporazuma
Kina je uzvratila da je zabrinuta zbog objave da se SAD povlači iz Pariškog sporazuma o klimi i kinesko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju je poručilo da su klimatske promjene zajednički izazov s kojim se suočava cijelo čovječanstvo. Kina aktivno i dosljedno odgovara na klimatske promjene i zajednički će promicati globalnu zelenu i niskougljičnu tranziciju, rekao je glasnogovornik ministarstva Guo Jiakun na brifingu za novinare.
– Niti jedna zemlja ne može stajati po strani od toga, niti to može učiniti sama, dodao je glasnogovornik.
Li Shuo, stručnjak za klimatsku diplomaciju na Asia Society Policy Institute, rekao je da povlačenje SAD-a riskira potkopavanje sposobnosti SAD da se natječu s Kinom na tržištima čiste energije kao što su solarna energija i električna vozila. Kina će pobijediti, a SAD riskira da još više zaostaje, rekao je.
Trump carine Kanadi i Meksiku uvodi 1. veljače
Američki predsjednik Donald Trump nije odmah u ponedjeljak uveo carine kao što je ranije obećao, ali je rekao da razmišlja o uvođenju carina od 25 posto na uvoz robe iz Kanade i Meksika 1. veljače zbog nezakonitih imigranata i fentanila koji ulaze u Sjedinjene Američke Države.
– Razmišljamo o 25 posto za Meksiko i Kanadu jer oni dopuštaju ogromnom broju ljudi da uđu. Mislim da ćemo to učiniti 1. veljače, rekao je Trump nakon inauguracije.
Naložio je saveznim službama da istraže stalne trgovinske deficite i nepoštene trgovinske prakse kao i navodnu manipulaciju drugih zemalja valutnim tečajevima.
Izvanredno stanje na južnoj granici, naređenje o gradnji zida
Donald Trump proglasio je izvanredno stanje na južnoj granici, naložio zatvaranje granice vojnim sredstvima i označio bande poput MS-13 i narkokartele kao terorističke organizacije.
Potpisao je uredbu o obustavi programa preseljenja izbjeglica na četiri mjeseca i ponovno pokrenuo politiku “Ostani u Meksiku,” vraćajući tražitelje azila preko granice.
Također je naredio nastavak izgradnje fizičkih barijera na granici, iako financiranje ostaje nejasno, te zatvorio imigracijski kanal iz Bidenove ere koji je omogućavao legalan dolazak migranata avionom.
Preimenovanje Meksičkog zaljeva i planine Denali
Među prvim Trumpovim izvršnim naredbama bila je ona koja ministru unutarnjih poslova naređuje da promijeni ime Meksičkog zaljeva u Američki zaljev.
Ista naredba također nalaže ministru unutarnjih poslova da preimenuje planinu Denali na Aljasci u planinu McKinley – u čast 25. američkog predsjednika čijoj se tarifnoj politici Trump divi.
Predsjednik Barack Obama promijenio je ime iz McKinley u Denali kako bi odražavao kako ga zovu domorodačka plemena. To je najviši planinski vrh u Sjevernoj Americi.
Kuba vraćena na popis država sponzora terorizma
Američki predsjednik Donald Trump opozvao je odluku Joea Bidena da ukloni Kubu s popisa država sponzora terorizma, vraćajući je na popis na kojem je bila od kraja Trumpovog prvog mandata 2021.
Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel nazvao je odluku “činom zlostavljanja,” dok se ne zna hoće li se nastaviti oslobađanje zatvorenika koje je Kuba započela u dogovoru s Vatikanom.
Opoziv odluke vraća sankcije Kubi, koja se suočava s dubokom ekonomskom krizom, dok su Bidenove mjere bile usmjerene na ublažavanje napetosti s Havanom.
Trump naložio 75 dana odgode zabrane rada TikToka
Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom se odgađa zabrana kineske aplikacije TikTok za 75 dana, omogućujući administraciji vrijeme za donošenje odluke o njenoj budućnosti. Aplikacija, koja je prema zakonu trebala prestati raditi 19. siječnja, bila je privremeno nedostupna u SAD-u.
Trump je naložio Ministarstvu pravosuđa da obavijesti tehnološke partnere TikToka poput Applea i Googlea da “nema kršenja propisa i odgovornosti za aktivnosti tijekom odgode”.
Američki Vrhovni sud potvrdio je zakon koji od ByteDancea, vlasnika TikToka, zahtijeva prodaju aplikacije zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost. ByteDance odbija prodaju, unatoč interesu investitora.
Smjena tisuću dužnosnika, službenici moraju doći na posao
Predsjednik Donald Trump započeo je proces smjene više od tisuću dužnosnika koje je imenovao Joe Biden i naredio povratak u urede svih državnih službenika, što je dio šire reforme savezne birokracije.
Uspostavio je savjetodavno tijelo DOGE, predvođeno Elonom Muskom, s ciljem smanjenja broja savezne radne snage i eliminacije nekih agencija.
Te mjere izazvale su niz tužbi sindikata i organizacija za javni interes, dok kritičari upozoravaju na urušavanje državnih službi i teškoće u privlačenju stručnog kadra.
Povlačenje iz Svjetske zdravstvene organizacije
Sjedinjene Države napuštaju Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO), najavio je predsjednik Donald Trump, kritizirajući agenciju zbog lošeg upravljanja pandemijom COVID-a i političkog utjecaja pojedinih zemalja. Trump je naveo da SAD plaća nerazmjerno visoke iznose u usporedbi s drugim državama poput Kine, istaknuvši da se to više neće tolerirati.
– WHO nas je potkrao, svi potkradaju Sjedinjene Države. To se više neće dogoditi, rekao je Trump prilikom potpisivanja izvršne uredbe o povlačenju, nedugo nakon njegove inauguracije za drugi mandat.
Povlačenje će trajati 12 mjeseci, tijekom kojih će SAD prekinuti financijske doprinose i povući svoje osoblje iz WHO-a. Kao najveći donator, SAD je osiguravao 18 posto proračuna WHO-a, što bi moglo ugroziti ključne programe, poput borbe protiv tuberkuloze i AIDS-a. Administracija planira tražiti nove partnere za aktivnosti koje je dosad vodio WHO.
Nakon SAD-a, najveći donatori WHO-u su Zaklada Bill & Melinda Gates te Njemačka, koja osigurava 3 posto sredstava.
Povlačenje iz Pariškog sporazuma
Između ostalog, inicijalno je povukao SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma. Sjedinjene Države, drugi najveći svjetski zagađivač iza Kine i povijesno najveći onečišćivač, napustile su Pariški klimatski sporazum u vrijeme Trumpova prvog mandata, ali ih je Joe Biden u svom vratio natrag.
Pariški sporazum usmjeren je na ograničavanje globalnog zagrijavanja i borbu protiv klimatskih promjena. Njime su propisani ciljevi za smanjenje štetnih emisija, odnosno vlade su se složile da će ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijske razine kako bi se izbjegle najgore posljedice klimatskih promjena.
Izvršne uredbe koje je potpisao i koje će objaviti tijekom predsjedničke kampanje nisu sve popularne. Prema anketi AP-a, primjerice, samo 20 posto Amerikanaca podržava povlačenje iz Pariškog klimatskog sporazuma, uključujući manje od 50 posto Trumpovih republikanaca.
Pomilovani napadači na Kongres
Trump je pred oko 20.000 pristaša u dvorani opisao Bidenovu administraciju kao najgoru u povijesti i, uz oduševljeni pljesak, najavio niz drugih izvršnih naloga koje će potpisati u Bijeloj kući. Između ostalog, planira pomilovati osuđene za napad na savezni Kongres 6. siječnja 2021., njih oko 1500, iako to podržava samo 20 posto Amerikanaca.
Trump svoje pristaše, koji su prije četiri godine pokušali nasilno spriječiti potvrđivanje rezultata predsjedničkih izbora, opisuje kao taoce i obećava da će ih osloboditi.Trump je u ponedjeljak potpisao izvršne naredbe kojima se ilegalna imigracija na granici SAD-a i Meksika proglašava izvanrednim stanjem, označavajući kriminalne kartele terorističkim organizacijama. Trump je također potpisao nalog kojim se očekuje obustava američkog programa preseljenja izbjeglica na četiri mjeseca.
Zabrana izdavanja novih federalnih propisa
Trump je prvo potpisao izvršnu naredbu kojom se poništava 78 izvršnih naredbi njegovog prethodnika, Joea Bidena, uključujući uklanjanje Kube s popisa država sponzora terorizma, izvijestili su američki mediji.
Tada je, uz povlačenje SAD-a iz klimatskog sporazuma, također zabranio izdavanje novih federalnih propisa dok on i njegova vlada ne preuzmu potpunu kontrolu nad tim, privremeno zabranio zapošljavanje u saveznoj vladi osim u vojsci i na polju nacionalne sigurnost, te ukinuo rad od kuće za federalne službenike.
Nalog o zabrani cenzure
Američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojoj je cilj, kako je rekao, vratiti slobodu govora i okončati cenzuru, izazvavši žestoke reakcije kritičara koji ukazuju na njegove postupke iz prošlosti, prijetnje i tužbe protiv novinara, kritičara i političkih protivnika.
Trump i njegovi republikanski saveznici optužili su administraciju bivšeg demokratskog predsjednika Joea Bidena za poticanje gušenja slobode govora na internetskim platformama. Međutim, mnoge optužbe protiv prethodne administracije usredotočene su na Bidenove napore protiv lažnih tvrdnji o cjepivima i izborima.
Vrhovni sud SAD-a presudio je u lipnju da se potezima Bidenove administracije prema tvrtkama koje upravljaju društvenim mrežama nije kršila zaštita Prvog američkog amandmana u pogledu slobode govora.
Ukinute sankcije izraelskim doseljenicima na Zapadnoj obali
Trump je ukinuo sankcije koje je bivša Bidenova administracija uvela krajnje desničarskim skupinama izraelskih doseljenika i pojedincima zbog navodnog počinjenja nasilja nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali. Trump je rekao da razmišlja o uvođenju carina od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika, a koje bi vrijedile od 1. veljače. Izrekao je i da će se susreti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, te da SAD treba Grenland zbog nacionalne sigurnosti.
Trump je ponovio da SAD treba Grenland zbog nacioalne sigurnosti, a najavio je i susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Fenix-magazin/MD/Hina
