Od čitatelja Fenix Magazina iz Splita zamoljeni smo prenijeti pismo koje se odnosi na brojanje glasova u zadnjem krugu izbora za gradonačelnika Splita. Pismo prenosimo u cijekosti:
U prvome krugu lokalnih izbora za gradonačelnika Grada Splita 21. svibnja 2017.g. glasovalo je prema glasačkim listićima 68.838 birača, što je 45,49 posto ukupnog broja birača upisanih u popis birača.
Brojka nevažećih glasačkih listića iznosila je 1.557 ili 2,26 posto ukupne brojke birača koji su glasovali, što je u okviru uobičajenog te i očekivanog općenito u Hrvatskoj i kreće se kontinuirano godinama od prvih demokratskih izbora 1990.g. pa dalje u rasponu od oko 1 do oko 3 posto. Inače, glasački listić je nevažeći ako ga birač ne popuni, ako ga popuni tako da zaokruži veći broj kandidata od broja koji se bira, ili se iz popunjenog listića ne može sigurno utvrditi za koga je birač glasovao.
Kandidat za gradonačelnika Željko Kerum dobio je 20.937 glasova birača što je 30,40 posto, a kandidat Andro Krstulović Opara dobio je 17.975 glasova što je 26,10 posto ukupne brojke birača koji su glasovali, i time su ušli u drugi izborni krug jer ni jedan od ukupno devet kandidata nije dobio 50 posto plus 1 glasa od ukupne brojke birača koji su glasovali. U izborno „pripetavanje“ kandidat Željko Kerum ušao je s prednošću od 2.962 glasa ili 14,15 posto u odnosu na drugog kandidata Andru Krstulovića Oparu.
DRUGI KRUG IZBORA U SPLITU
U drugome krugu izbornog nadmetanja 4. lipnja 2017.g. glasovalo je prema glasačkim listićima 57.646 birača, što je 38,05 posto od ukupnog broja birača upisanih u popis birača. U odnosu na prvi krug zbora, glasovalo je manje 11.192 birača ili 16,25 posto. Kandidat Andro Krstulović Opara dobio je 26.642 glasa što je 46,19 posto glasova ukupne brojke birača koji su glasovali. U odnosu na prvi krug izbora kada je dobio 17.975 glasova, to je povećanje od 8.667 glasova ili 48,21 posto više dobivenih glasova. Kandidat Željko Kerum dobio je 25.553 glasa što je 44,30 posto ukupne brojke birača koji su glasovali. U odnosu pak na prvi krug izbora kada je dobio 20.937 glasova, to je povećanje od 4.616 glasova ili 22,o4 posto više dobivenih glasova.
Kao što se to vidi iz prethodno navedenih podataka o izbornim rezultatima, u drugome krugu izbora u pridobivanju novih birača odnosno povećanju brojke dobivenih glasova u odnosu na prvi krug kandidat Željko Kerum znatno je zaostao za protukandidatom Androm Krstulovićem Oparom. Željko Kerum dobio je 4.616 glasova novih birača ili 22,o4 posto, dok je Andro Krstulović Opara dobio gotovo dvostruko više novih glasova birača – 8.667 ili 48,21 posto.
NESTANDARDNO ŠTOVIŠE INCIDENTNO POVEĆANJE NEVAŽEĆIH GLASAČKIH LISTIĆA! U drugome krugu izbora brojka nevažećih glasačkih listića iznosila je 5.451 ili 9,46 posto, što je u odnosu na prvi krug izbora kada ih je bilo 1.557 ili 2,26 posto povećanje od 3.894 ili 39,98 posto a što se zaokružuje na 40,00! (vidi tablicu 1)
Odakle i kako tako nestandardno, neočekivano, drastično i enormno veliko povećanje brojke nevažećih glasačkih listića u drugome izbornom krugu, pitanje je na koje se valjanim pokazateljima izbornih rezultata može pokušati odgovoriti a ujedno bi to mogao biti neizravan odgovor i na dvojbu je li izborni proces u drugome krugu uopće bio regularan odnosno zakonit?
Kao što je to već prethodno navedeno, brojka nevažećih glasačkih listića kontinuirano se od izbora do izbora kreće u rasponu od oko 1 do oko 3 posto ukupne brojke prema glasačkim listićima birača. Tako je npr. u prvome krugu na lokalnim izborima u Zagrebu 21. svibnja 2017.g. brojka nevažećih glasačkih listića iznosila 1,03 posto, unatoč tome što je glasovalo gotovo pet puta više birača tj. 329.610 nego na mjesnim izborima u Splitu i što značajno povećava vjerojatnost da hipotetički broj nevažećih glasačkih listića može biti veći!
Osim toga, u prvome su krugu izbora birači ispunjavali četiri glasačka listića što povećava vjerojatnost da pri tome mogu pogriješiti na jedan od prethodno već navedenih načina, za razliku od drugoga kruga izbora kada su birači ispunjavali samo dva glasačka listića i što analogno prethodnom znatno smanjuje vjerojatnost pogrješke i hipotetički broj nevažećih listića! K tome, u prvom je krugu izbora bila i veća izlaznost birača pa je glasovalo 11.192 birača više nego u drugome krugu izbora, a veća brojka birača odnosno postupka u izbornom procesu ispunjavanja glasačkog listića također povećava vjerojatnost da može biti veći broj pogrješaka te i više hipotetički nevažećih listića.
K tome, dobro je poznat, uvriježen i tradicionalan način na koji birači neizravno izražavaju svoj prosvjed ili biračku apatiju protiv nedostatno demokratskog izbornog procesa i formalno demokratske vlasti koja takve poludemokratske i semikompetitivne izbore organizira, a to je da ne izađu na biračka mjesta tj. da bojkotiraju izbore!
U povijesti stvarne demokracije te i fiktivne demokracije kakva je u Hrvatskoj u kojoj od javnosti skriveni centri moći političke i financijske oligarhije putem pravosuđa, DORH-a, financijskog sektora i kontroliranih medija javnog informiranja bitno utječu na sve političke, društvene, ekonomske, gospodarske i ine procese ta tako nelegitimno i vladaju Hrvatskom; još nije ni zapaženo a kamoli zabilježeno da birači u velikom broju izlaze na biračka mjesta da bi prosvjedovali na taj način što će glasački listić učiniti nevažećim jednim od prethodno već navedenih postupaka. Tako i toliko naivni i bez samopoštovanja birači još uvijek nisu, a da bi mogli povjerovati da tom i takvom demokratskom pedagogijom mogu pozitivno utjecati na uzurpatore izbornog procesa i demokratskog političkog poretka. Kako takav pristup i postupak birača još nije zabilježen u svjetskoj povijesti političkih izbora, po toj izbornoj inovaciji (ili manipulaciji i kaznenom djelu?), politička kakistokracija u Hrvatskoj sigurno će ući u udžbenike ustavnoga prava i politologije te nastavne planove i programe sveučilišta širom svijeta! Bit će u tome potpuno originalni, tako da ih nitko ne će moći prozivati zbog plagijata. Znatno će se povećati i citiranost znanstvenika sa fakulteta političkih i pravnih nauka u svjetskim časopisima, pa će posljedično i sveučilišta na Šangajskoj ljestvici (po)skočiti kao da su sâm Javier Sotomayor!
U drugome krugu izbora za župana Splitsko-dalmatinske županije uz istu izlaznost birača od 38,07 posto kao i u Gradu Splitu, bilo je 3.oo4 ili 5,21 posto nevažećih glasačkih listića i što je gotovo dvostruko manje nego u Gradu Splitu! K tome, u biračkom je tijelu na razini cijele Županije dosta ruralnog te u prosjeku i nešto manje obrazovanog stanovništva, pa je stoga krajnje nelogično i nestandardno da su ti birači umješniji i vještiji u ispunjavanju glasačkih listića od onih u Gradu Splitu te imaju gotovo dvostruko manju brojku nevažećih listića!?
No, usprkos i usuprot svim prethodno navedenim činjenicama iz izbornog procesa i zakonu vjerojatnosti, brojka nevažećih glasačkih listića u drugom izbornom krugu nestandardno, paradoksalno i enormno se povećala u odnosu na prvi izborni krug!?
KAKO SE BROJKA OD 1.557 NEVAŽEĆIH LISTIĆA MOGLA POVEĆATI NA ČAK 5.451?
Dok je u prvom krugu izbora brojka nevažećih glasačkih listića iznosila očekivanih i standardnih 1.557 ili 2,26 posto prema glasačkim listićima birača, u drugome se krugu izbora neočekivano i nestandardno enormno povećala na čak 5.451 ili 9,46 posto prema glasačkim listićima birača i što je apsolutno neprimjereno te gotovo nemoguće u demokratskom i zakonitom izbornom procesu! Kako je to u drugome krugu izbora moglo biti 3.894 ili 40,00 posto nevažećih glasačkih listića više nego u prvome krugu, a izlaznost je birača bila znatno niža te je glasovalo 11.192 birača manje i što smanjuje vjerojatnost pogrješke te i hipotetičku kumulativnost pogrješki biračâ u izbornome postupku ispunjavanja glasačkih listića? U prvome krugu izbora tek je svaki četrdesetčetvrti (44-vrti) glasački listić bio nevažeći, a u drugom je krugu bio nevažeći čak svaki deseti (10-ti) glasački listić. Brojka nevažećih glasačkih listića u drugome izbornome krugu povećala se tri i pol puta u odnosu na prvi krug, od 1.557 nevažećih listića na 5.451 nevažeći glasački listić! Kako je to moguće i je li to moguće legalno i demokratski?
Istodobno, u drugome krugu gradonačelničkih izbora u Gradu Zagrebu postotak nevažećih glasačkih listića iznosio je 2,11 za razliku od 9,46 posto nevažećih listića u Gradu Splitu, usprkos i usuprot neusporedivo većoj brojki od 285.067 birača koji su glasovali u odnosu na Grad Split gdje je glasovalo samo 57.646 birača!
Tablica 1 Odnos brojki nevažećih glasačkih listića u prvom i drugom krugu izbora u Gradu Splitu
| I. krug izbora | II. krug izbora | Razlika | ||||
| n | % | n | % | n | % | |
| Važeći listići | 67.281 | 97,74 | 52.195 | 90,54 | 15.o56 | 7,20 |
| Nevažeći listići | 1.557 | 2,26 | 5.451 | 9,46 | 3.894 | 40,00 |
Lovel Franić
