U organizaciji hrvatske udruge ”Jedna Musika” iz Kruča i udruge ”Hrvatsko-talijanski mozaik” iz Rima 2. i 3. listopada održat će se Peti susret domovinske i iseljene Hrvatske u Moliseu – Molizaiko 5.
Među glazbenicima koji će nastupiti na ovogodišnjem Molizaiku koji se po prvi puta održava virutalno su i Stella Šolaja, Alen Tarabarić i Ivana Štimac Agius iz Njemačke, Nikolina Pinko Behrendes iz Švicarske, Stijepo Gleđ Markos iz Dubrovnika…
Naime, putem prijenosa uživo gledatelji će moći slušati glazbenike iz Hrvatske, Italije, Bosne i Hercegovine, Argentine, Bolivije, Njemačke, Crne Gore, Švicarske i Kanade.
Prema riječima dopredsjednice udruge ”Hrvatsko-talijanski mozaik Rim”, Zrinke Bačić, cilj manifestacije je povezivanje hrvatskih iseljenika i hrvatske manjine te promidžba hrvatskog jezika i kulturne baštine.
– Ideja za ovaj projekt rođena je baš u Moliseu tijekom susreta Moližana i aktivnih članova hrvatskih udruga u Rimu, ali i da su ciljevi i svrha ovog projekta prvenstveno razvoj i očuvanje hrvatskog identiteta i različitosti Hrvata iz Italije i šire te promicanje prijateljstva među Hrvatima iz različitih zemalja svijeta.Ciljevi i svrha ovog projekta su prvenstveno razvoj i očuvanje hrvatskog identiteta i različitosti Hrvata iz Italije i šire te promicanje prijateljstva među Hrvatima iz različitih zemalja svijeta. Ključne vrijednosti koje podržavaju i promiču sudionici projekta su: mir, tradicija, očuvanje jezika, upoznavanje sa jedinstvenom tradicijom moliških Hrvata, prijateljstvo. MOLIZAIKO je osmišljen kao projekt koji se organizira prvu subotu u listopadu. Izvodi se u suradnji sa svim općinama moliških Hrvata, te sa suradnjom sa „Mosaico Italo-Croato Roma“ („Hrvatsko-talijanski mozaik Rim–kulturno društvena udruga. U izvedbi projekta aktivno su uključene i ostale hrvatske udruge koje djeluju na teritoriju Molizea a uz krovnu koordinaciju udruge “JEDNA MUSIKA”. Projekt je osmišljen kao niz prezentacija u jednom kaleidoskopu ideja različitih sadržaja: glazbenom, pjesničkom, eno-gastronomskom te izlagačko-programskom – kazala je Zrinka Bačić.
Posebna pozornost je na očuvanju kulturno-povijesnog fenomena Moliških Hrvata kao i dobar spoj za njegovanje tradicionalnog i njegovo prenošenje na ostale Hrvate koji žive i djeluju izvan domovine u Italiji i šire, sa posebnim djelovanjem što se tiče prenošenja hrvatskog identiteta na mlađe generacije.
– Molize – kao sretni zeleni otočić Hrvatske u srcu Italije Promoviranje hrvatskog zajedništva i kontinuirani interes na očuvanju hrvatskog identiteta i hrvatske kulturne baštine na teritoriju Molizea koje je metafora i jednistveni primijer u svijetu kako u čuvanju pripadnosti prema hrvatskom narodu tako i u uspostavljanju prijateljskih, rodbinskih i poslovnih veza između hrvatskih zajednica u Italiji, Europi i svijetu. Promocija hrvatskih talenata, uspostavljanje mosta u aktivnom djelovanju svih hrvatskih udruga izvan domovine na izradi i radu u novim projektima. Povezivanje hrvatskih iseljenika i hrvatske manjine a posebice hrvatske mladeži. Promoviranje hrvatskog jezika i kulturne baštine. Promocija hrvatske znanosti i povijesti. Potvrda tome je ovogodišnji po prvi puta organiziran virtualni koncert uživo koji će Molise i sve nas povezati s glazbenicima ne samo iz Italije već i iz cijeloga svijeta. Istovremeno putem streaminga i zahvaljujući novim tehnologijama ovaj će se peti Molizaiko vinuti u svijet gdje će ga imati prigodu vidjeti brojni Hrvati i njihovi inozemni prijatelji. Nadareni mladi Hrvatski glazbenici iz cijeloga svijeta; iz Hrvatske, Italije, Bosne i Hercegovine, Argentine, Bolivije, Njemačke, Crne Gore, Švicarske i Kanade univerzalnim jezikom glazbe danas će izvodeći zajedno skladbe povezati cijeli svijet i biti s nama ovdje uživo, kao i mi s njima u njihovim matičnim državama – kazala je Zrinka Bačić.
Jedinstvena jezična manjina
Udaljena oko 40 kilometara od Jadranskog mora, prema unutarnjem brdovitom području, postoji zajednica koju čine četiri mala mjesta: Acquaviva Collecroce, San Felice del Molise , Montemitro i Tavenna u kojima živi hrvatska povijesna jezična manjina čija se prisutnost bilježi od 1500. godine.
Njezini pripadnici su stigli oko XV.-XVI. stoljeća “iz one bane mora”. Riječ je o Hrvatima koji su bježali od turske invazije na balkanski poluotok, te su tako stigli u Abruzzo i Molise nakon što su prešli Jadransko more i tamo pronašli utočište u krajevima opustošenim nakon razornog potresa 1456. i epidemije kuge, gdje su ih ugostili Benediktinci.
I danas se u tim mjestima još uvijek govori stari dalmatinski dijalekt, zvan ‘na-našu’. Na temelju povijesnih i lingvističkih studija vjeruje se da je podrijetlo drevnih doseljenika područje priobalja ili neposrednog zaleđa između rijeka Cetine i Neretve. Hijerarhijski organizirani, govorili su drevnim hrvatskim jezikom, nepoznatim autohtonom stanovništvu, koje ih je, kako bi se razlikovali od njih, nazivali “schiavoni”.
Tijekom posljednjih pet stoljeća moliški Hrvati nastavili su govoriti drevnim jezikom “na -našu”, odnosno “našim jezikom”. Većina riječi odnosi se na seljački život; međutim, tijekom modernizacije i kroz stoljeća, iako nije izgubio odgovarajuće izraze vezane uz povijesnu realnost, svaki novi pojam bez referenci na izvornom jeziku bivao je talijaniziran (telefon, televisionu, machina itd.).
Trenutno učetirii općine o kojima govorimo živi oko 2500 ljudi. Do kraja devetnaestog stoljeća brakovi su se sklapali između lokalnih obitelji (bratića, sestrični, rođaka), kako se ne bi rasulo imanje koje nije smjelo otići u strane ruke, a prije svega zato što je još uvijek postojala volja za povratkom tamo odakle su i došli. Međutim, početak dvadesetog stoljeća, kao i vrijeme današnjeg globalnog svijeta, u ta su mjesta često dovodili ljude različitih jezika i kultura; kako bi se olakšalo razumijevanje i integracija novopridošlih, talijanski je postupno postao uobičajeni jezik. Istodobno, supružnici koji ne pripadaju manjini, nerijetko su naučili razumjeti drevni tradicionalni govorni jezik.
Predmet proučavanja i nevjerice, preživljavanje tog starog jezika nakon pet stoljeća, bez obzira na uvjete relativne izolacije čini hrvatsku manjinu Molise jedinstvenom te vrste. Udaljena od matične zemlje, kroz stoljeća je bila jezični otok okružen talijanskim stanovništvom. Stoljetna jezična i kulturna baština te manjine, koja je čak bila i zabranjena tijekom fašističkog razdoblja, te unatoč intenzivnom iseljavanju tijekom sukcesivnih desetljeća, sačuvana je zajedno sa sviješću o vlastitom identitetu.
Bilateralnim sporazumom između Italije i Hrvatske o zaštiti jezičnih manjina sklopljenim 1998. konačno je stiglo službeno priznanje hrvatske manjine, potvrđeno godinu dana kasnije zakonom o njezinoj zaštiti, koji je donijela Regija Molise.
U nastavku pogledajte koji sve glazbenici sudjeluju u projektu
1.ANTE MILIĆ, ZAGREB- Hrvatska
Frederyk Chopin: Mazurka u h-molu
2. RADOMIR VLADISLAVIĆ- LA PAZ – Bolivija
F.Chopin: Nocturne No.20 op. posth
3. LORENA MILINA – SARAJEVO -Bosna i Hercegovina
Dore Pejačević Sonata za violinu i klavir, Op. 43 ”Slavenska”
– II. stavak Adagio
4. KLASJA MODRUŠAN (sopran) i ANTE MILIĆ (klavir) ZAGREB- Hrvatska
Gioachino Rossini: La Promessa
5., STUTTGART – Njemačka
*W. A. Mozart: Sonata B-dur, kv 333, 1.stavak-Allegro
*F.Chopin: Nocturne b-mol, op. 9, Nr 1
6. IVICA KOVACEVIC- (UDRUGA NAPREDAK) – TUZLA –Bosna i Hercegovina
7. JELENA KOVACEVIC – KOTOR- Crna Gora
Piazzolla: Adios nonino
Piazzolla: Decarismo
8. STJEPO GLEĐ MARKOS – DUBROVNIK – Hrvatska Psalam 18- Stijepo Gled Markos
9. NIKOLINA PINKO BEHRENDES- Švicarska
Dubrovački trubaduri “La musica di note”
10. ALEN TARABARIC- HAMBURG- Njemacka November Rain – Gun’s N Roses
11. IVICA KOVACEVIC- (UDRUGA NAPREDAK) – TUZLA –Bosna ii Hercegovina
12. TRIO MUSICA SALINEA : LORENA MILINA, LIDIJA PAULIN, ALMA HODZIC Brahms – Trio in C major – Andante Con Moto by Musica Salinea
13. FEDERICO BANO ALBANI- BUENOS AIRES – Argentina Amarilli, mia bella- Caccini
14. FELICIA NERI- FIRENCA- Italija
Preludio della terza partita di Bach
15.SARA VINCIGUERRA – BOLOGNA- Italija
Napolitan song –Tchaikovsky
Fenix-magazin/MD
