Aplikacije za radare za mnoge su vozače dio digitalne svakodnevice, iako je njihova uporaba u vozilu pravno jasno regulirana. Prema važećem prometnom zakonu, vozaču je zabranjeno koristiti uređaje ili aplikacije koje upozoravaju na kontrole brzine ili mogu ometati mjerenja. Utvrđena sankcija je jasna: kazna od 75 eura i jedan kazneni bod. No, praksa nameće pitanje kako procijeniti situaciju ako aplikaciju ne koristi sam vozač, već suvozač.
Specijalizirana odvjetnica za prometno pravo dr. Daniela Mielchen upućuje na odluku Višeg zemaljskog suda u Karlsruheu, koja značajno smanjuje dosadašnju “sivu zonu”.
U tom slučaju, pametni telefon s otvorenom aplikacijom za radare bio je vidljivo postavljen na središnjoj konzoli. Vozač nije upravljao uređajem, ali je znao za aktivnu funkciju upozorenja. Suci su zaključili da su već samo to znanje i činjenično korištenje informacije dovoljni da se pravno smatra “uporabom”.
Što zakonodavac kaže o korištenju upozorenja na radare?
Zakonodavac ima vrlo jasan stav o ovim uređajima, što izražava u članku 23. stavku 1. C Zakona o cestovnom prometu (StVO): “Osoba koja upravlja vozilom ne smije koristiti niti u stanju pripravnosti nositi tehnički uređaj koji je namijenjen prikazivanju ili ometanju mjera nadzora prometa. To se posebno odnosi na uređaje za ometanje ili prikazivanje mjerenja brzine (radarski detektori ili laserski ometači). Kod drugih tehničkih uređaja koji se uz ostale svrhe mogu koristiti i za prikazivanje ili ometanje nadzora prometa, odgovarajuće funkcije uređaja ne smiju se koristiti.”
Je li već i samo posjedovanje uređaja zabranjeno?
To je kuriozitet u zakonu: posjedovanje nije zabranjeno, samo uporaba. Ukratko: u Njemačkoj je zabranjeno svako automatizirano upozorenje na kontrolu brzine. Kod navigacijskih uređaja koji imaju funkciju upozorenja na radare, ta se usluga mora deaktivirati u postavkama. Kod aplikacija na pametnom telefonu, zakonodavac zahtijeva da se one ne koriste.
Kolike su kazne za korištenje upozorenja na radare?
Korištenje predstavlja prekršaj. To znači: tko bude uhvaćen u varanju, mora računati s novčanom kaznom od 75 eura i jednim bodom u Flensburgu (registar prometnih prekršaja).
Smijem li aktivno upozoriti druge sudionike u prometu?
I ovdje situacija postaje zanimljiva: nije zabranjeno ako aktivno upozoravate druge vozače na radarske kontrole. Tako je dopušteno upozoravati “rukom ili znakovima, ali se za to ne smije koristiti bljeskanje dugim svjetlima”, kaže Christian Marnitz, odvjetnik za prometno pravo. Ovo ograničenje postoji jer se svjetlosni signal (blicanje) smije koristiti samo za upozorenje na opasnost, a radarska zasjeda se ne smatra takvom opasnošću.
Smije li policija pretražiti vozilo zbog radarskog detektora?
Ako postoji početna sumnja, službenici imaju određeni manevarski prostor. Ali kada ona postoji? Ako policija tijekom kontrole vidi da je aplikacija aktivna ili je detektor vidljivo montiran, sumnja je očigledna. Prema izvješću ADAC-a, policija smije zaplijeniti, pa čak i uništiti radarski detektor spreman za rad. No, upitno je je li to moguće kod navigacija ili mobitela, jer ti uređaji primarno služe drugim svrhama, pa bi takve mjere vjerojatno bile nerazmjerne.
Mogu li odbiti predati pametni telefon?
To ovisi o očiglednoj sumnji na počinjenje djela. Sama pretpostavka nije dovoljna da bi policija mogla inzistirati na predaji telefona. Ako aplikacija nije vidljiva, policija ne smije jednostavno zaplijeniti i pretražiti vaš mobitel. Ako službenik unatoč tome zahtijeva telefon, možete to privremeno odbiti jer je za to potreban sudski nalog. Također se preporučuje što manje govoriti o optužbi; osim osobnih podataka, ne morate ništa drugo priopćiti.
Koliki je rizik da vas uhvate?
Iako se malo tko uhvati, vozači se ne bi trebali osjećati previše sigurnima. Brojke mogu zavarati: “Dok je 2022. registrirano više od 2,4 milijuna prekršaja brzine, u istom razdoblju je samo 2.239 vozača uhvaćeno u korištenju radarskih detektora”, kaže odvjetnik Marnitz. Razlog je taj što je vlastima teško dokazati protuzakonito korištenje. Uređaji su često skriveni, a policija ne smije pretraživati unutrašnjost vozila bez osnovane sumnje. Procjenjuje se da je siva brojka (stvarni broj korisnika) daleko veća.
Smije li suvozač koristiti aplikacije?
Donedavno je to bila siva zona, no rupa u zakonu je zatvorena presudom Višeg zemaljskog suda. Ukratko: nijedan putnik u automobilu više ne smije upravljati aplikacijama za radare ili sličnim sustavima ako vozač koristi te informacije.
Postoji li legalan način korištenja?
Pravno je neproblematično ako se vozači informiraju putem aplikacije prije početka vožnje ili tijekom pauze na odmorištu. Isto tako je u redu dobivati informacije o radarima putem internetskih stranica ili društvenih mreža. No, lijepljenje papirića s točnim lokacijama radara na kontrolnu ploču moglo bi imati pravne posljedice u slučaju kontrole. To je opet jedna od onih sivih zona koja ovisi o tumačenju službenika ili suda.
Jesu li radarski detektori dopušteni u inozemstvu?
Mnoge europske zemlje također zabranjuju njihovo korištenje. Kazne mogu biti znatno više nego u Njemačkoj:
Nizozemska: od 430 eura
Italija: od 800 eura
Grčka: do 2.000 eura i zabrana vožnje od 30 dana
Luksemburg i Belgija: moguća je čak i zatvorska kazna od nekoliko mjeseci.
Koji detektori postoje i koliko su točni?
Postoje uređaji koji traže laserske i radarske zrake (strogo ilegalni, od 100 eura), GPS uređaji s bazom podataka (od 40 eura) te aplikacije za mobitele. Međutim, nijedan detektor ne nudi stopostotnu sigurnost. Uređaji koji traže zrake su nemoćni protiv indukcijskih petlji u asfaltu ili svjetlosnih barijera. Najbolji savjet ostaje: tko ne želi riskirati kaznu, ne bi trebao voziti brže od dopuštenog.
Fenix-magazin/IK
