U Argentini je izašla nova knjiga autorice Carmen Vrljičak Verlichak. U ovoj prigodi, riječ je o liku Josipa Broza. U samu uvodu, Vrljičak kaže da to nije biografija, nego bilješke o nekim aspektima lika.
Pored toga, knjiga postavlja i neka pitanja. Na primjer, kako je moguće da još dandanas ima onih koji ne vide ono što je očito; upravo sada, kada ima toliko dokaza i svjedočanstava o njegovim zločinima, kako to da je njegov lik još prisutan i zašto postoje nastavljači njegova kulta te zašto mu se neki dive zbog stanovitih ponašanja, kao što je bio na primjer njegov odnos prema ženama.
Zanimljev je autoričin pogled “izvana” jer je ona proboravila veći dio svog života izvan Hrvatkse. Od Montesquieovih Perzijskih pisama, a i otprije se zna dobro kakvu vrijednost ima taj pogled izvana; riječ je, naime, o povijesnom perpektivizmu.
Autorica, koja je uz književnost i klasičnu filologiju studirala i sociologiju, proučava s tog gledišta razne aspekte, dakle, ne samo tko je bio Tito, nego i kakvo je bilo društvo koje ga je obožavalo.
Među ostalim temama, u knjizi se iznosi koje je elemente Tito stavio u pogon da bi izgradio vlast i svoj kult ličnosti. Također, koje je elemente upotrijebio kako bi ga Zapad i većina vladara cijenili. Način života i Titove odnose s moćnicima cijeloga svijeta. Kakva je bila sudbina niza žena koje su ga voljele.
Što su rekli o njemu njegovi suradnici. A i koji su bili njegovi strahovi i slabosti.
Argentinska publika jako se iznenadila čitajući o različitim vidovima Titova ponašanja, o Golom otoku i o drugim realnostima koje je autorica opisala. Iako je kult ličnosti vladara dobro poznat u Argentini, čitatelje je također začudila savršenost elemenata što je ih Tito tako djelotvorno upotrijebio.
Među podatcima koji rijetko su bili objavljeni, knjiga donosi iztraživanje profesora Silvina Eiletza, filozofa i psihoanalitičara, koji otkriva što je zapravo Tito radio u Moskvi.
Među Argentinacima odavno postoji legenda da je Tito boravio u Argentini; čak ima “dokaza” o mjestima gdje je bio, gdje je radio, za koji klub je navijao itd, to je čak napisano u raznim knjigama. Carmen Vrljičak objašnjava i to.
I na kraju, da li je čovjek koji je umro u Ljubljani 1980. bio onaj isti koji se rodio u Kumrovcu 1892., ili imaju pravo oni koji mašu raznim teorijama o tome?
Claudio Rabinovich, u svojoj kolumni u novinama Río Negro, koju je naslovio Misterji i prijevara, ocijenio je knjigu kao više nego preporučljivu.
I pritom ističe da se knjiga temelji ne samo na dokumentima, nego i na svjedočanstvima preživjelih i na razgovorima s onima koji su živjeli pod Titovim režimom. Taj je materijal Vrljičak skupljala godinama. Autorica je također pohodila neka mjesta na kojima su se događaji zbivali, kao Jazovka, Jasenovac i druga.
Marcelo Zapata u Ambito Financiero ističe Titovu egolatriju koja se očituje kroz kult ličnosti, njegovu strast za glamour, luksuz i žene.
Knjiga je imala odjeka u više tiskanih i radijskih medija. Gotovo svi su istaknuli odmjerenost i objektivnost u opisivanju činjenica i likova.
Knjiga En el nombre de Tito je objavljena u izdavačkoj kući Krivodol press na španjolkome jeziku. 110 str.
Vrljicak je napisala, među ostalim, bestseler “María Josefa Ezcurra, el amor prohibido de Belgrano”, a i long seller Hrvati u Argentini.
