Papa Lav XIV. u nedjelju je na svom apostolskom putovanju doputovao iz Turske u Libanon, točnije u glavni grad Bejrutu.
Papu su u međunarodnoj zračnoj luci Rafic Hariri dočekali libanonski predsjednik Joseph Aoun, premijer Nawaf Salam, predsjednik parlamenta Nabih Berri i maronitski patrijarh Bechara Boutros al-Rahi i apostolski nuncij Paolo Borgia, javlja agencija Anadolu.
Prema libanonskom običaju, dvoje djece u tradicionalnoj odjeći ponudilo mu je cvijeće, kruh i vodu.
Crkvena zvona u Bejrutu i još nekoliko libanonskih gradova su zazvonila po Papinu slijetanju, a čule su se i sirene s brodova te mu tako i simbolično ukazali gestu dobrodošlice za njegov dolazak u Libanon. Dvadeset i jedna topnička salva pratila je Papin silazak iz zrakoplova.
-Libanon “toplo dočekuje” papu u kritičnom trenutku za zemlju, napisao je libanonski ministar informiranja Paul Morcos na američkoj društvenoj mreži X, rekavši da više od 1000 novinara prati posjet. Posjet donosi “veliku nadu narodu koji se bori s krizama”, dodao je Morcos.
Duž ceste kojom se Papa vozio do predsjedničke palače u Baabdi, mnoštvo ljudi satima su čekale da prođe papinska povorka. Obitelji su mahale libanonskim i vatikanskim zastavama, dok su neki izvan Bejruta posjet nazvali “znakom blagoslova” za zemlju koju muči ekonomska kriza, politička nestabilnost i val imigracije. U Baabdi, gdje se velika gomila okupila od ranog poslijepodneva, stigle su istaknute političke osobe Libanona, uključujući zastupnike Druza, šefa parlamentarnog bloka Hezbollaha, pravoslavni patrijarhi te nekolicina ministara u vladi Libanona.
OPORBENE LIBANONSKE STRANKE PROTIV HEZBOLLAHA: “Put do Palestine ne vodi preko uništenja Libanona”
U svom obraćanju vlastima, civilnom društvu i diplomatskom zboru, papa Lav XIV. dalje je razvio svoje razmišljanje o izgradnji mira, usredotočujući se na ulogu mladih, žena i poziv Libanona kao laboratorija bratstva.
-Želim naglasiti bitnu ulogu žena u mukotrpnom i strpljivom zalaganju za očuvanje i izgradnju mira, rekao je Papa, podsjećajući da „žene imaju posebnu sposobnost rada za mir, jer znaju kako čuvati i razvijati duboke veze sa životom i s ljudima.“ Prvi dan boravka u Libanonu, Papa je završio obraćanjem vlastima, civilnom društvu i diplomatskom zboru.
Program za sljedeća dva dana uključuje vjerske susrete, trenutke međureligijskog dijaloga, pastoralne posjete i tihu molitvu kod spomenika za žrtve eksplozije u bejrutskoj luci, jedan od najiščekivanijih trenutaka za stanovništvo.
Posjet Lava XIV. dolazi u vrijeme kada Libanon proživljava izuzetno osjetljivo razdoblje: trajnu institucionalnu krizu, teško siromaštvo, migracijski pritisak, napetosti s Izraelom i napeto društveno tkivo. Za mnoge Libanonce, Papina prisutnost predstavlja gestu bliskosti i poziv na nadu, u zemlji koja je povijesno bila raskrižje kultura i religija, a sada traži stabilnost i pomirenje.
Valja znati kako u Libanonu vlada tz. konsocijacijska demokracija. To znači da se političke funkcije popunjavaju po osnovu vjerske pripadnosti.
Prema ustavu iz 1947. godne, predsjednik Libanona mora biti maronitski kršćanin, premijer je sunitski musliman, a predsjednik parlamenta šijitski musliman. Maroniti su, pored pravoslavaca i katolika, najveća kršćanska zajednica u Libanonu.
Osim kršćana i muslimana, u Libanonu žive i Druzi čija je vjera prožeta jakim utjecajima šijitsko-muslimanske, posebice ismaelitske tradicije (tolerancija i otvorenost). Po nekim procjenama, Druzi čine oko pet posto ukupnog stanovništva zemlje.
Fenix-magazin/SIM/Anadolu/Ivan Matić
