Ministri i diplomati koji su sudjelovali na panelu na temu zapadnog Balkana složili su se da Europa mora odlučnije djelovati na tom području prije nego što to učine treći akteri poput Kine I Rusije.
U četvrtak, dan prije službenog početka Münchenske sigurnosne konferencije, u bavarskoj se prijestolnici u sklopu tog skupa održao panel “Zapadni Balkan na raskršću: Povratak integraciji ili rivalstvu velikih sila?”.
U raspravi su, između ostalih, sudjelovali hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, donedavni američki veleposlanik u BiH Eric Nelson i ministrica vanjskih poslova te zemlje Bisera Turković.
„Činjenica da su zapadni Balkan i BiH uvršteni kao jedna od tema ove značajne konferencije govori o fokusiranosti” međunarodne zajednice na to područje, rekao je Grlić Radman uoči rasprave.
Tada je naglasio i kako su pogrešni „svaki narativ ili zalaganje” da se izbori u BiH održe „pod svaku cijenu”, bez izborne reforme, te da bi to dovelo do daljnje destabilizacije, pa i radikalizacije susjedne zemlje.
Iako je tema panela bila zapadni Balkan, na njemu se najviše govorilo upravo o BiH. Rasprava je održana pod takozvanim pravilima Chatham House, što znači da se smije prenositi što je rečeno, ali ne i tko je to rekao.
Minister @grlicradman participated today in a panel on the margins of @MunSecConf, titled "The Western Balkans at a Crossroads: Returning to Integration or Great Power Rivalry?", where he discussed political and security challenges in Southeast Europe.#MSC2022 pic.twitter.com/wV2QFKTg7S
— MVEP/MFEA 🇭🇷 (@MVEP_hr) February 17, 2022
Sugovornici su se složili kako je Balkan danas na raskršću i kako nestabilnost tog područja ima odjeka na cjelokupnu europsku sigurnost.
Za BiH je rečeno da je u „fundamentalnoj krizi”, jednoj od najdubljih od kraja rata 1995. godine. U državi raste polarizacija te se propitkuje sposobnost EU-a da širi svoje vrijednosti i sačuva susjedstvo od trećih aktera, a stanovnici su već umorni od procesa eurointegracija usprkos europskoj financijskoj i tehničkoj pomoći, rekao je jedan panelist.
Jedan sugovornik kazao je da je BiH već trebala biti dio EU-a, a kriza iz te zemlje, ako se nastavi, mogla bi se proširiti na cijelu Europu.
Naglašeno je da nije na zapadnim državama da određuju budućnost balkanskih zemalja, „nego da podržavaju njihove težnje”, no i da u geopolitici ne postoji vakuum – gdje postoji prostor, pojavljuju se treće sile poput Kine i Rusije.
„Uloga je Europe da se ‘horori’ devedesetih ne ponove”, rečeno je na skupu.
„Građani su frustrirani, ali ne sele u Rusiju i Kinu, nego u Europu. Frustrirani su jer Europa ne stiže do njih, nego moraju napustiti svoje zemlje”, rekao je jedan panelist.
Istaknuto je i da se o korupciji u BiH mora izravnije govoriti jer ta zemlja ne procesuira takav kriminal, što dovodi do daljnjeg egzodusa stanovništva.
Fenix-magazin/IK/Hina
