Pandemija koronavirusa posebno je pogodila žene jer su one na prvoj crti u profesijama u kojima su često zastupljene – kao liječnice, medicinske sestre, učiteljice ili prodavačice, ali i kod kuće, gdje su preuzele još više odgovornost, kaže se u izvješću koje je Komisija objavila uoči Međunarodnog dana žena.
Više od tri četvrtine, 76 posto zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj skrbi otpada na žene, 86 posto radnika u osobnoj njezi u zdravstvenim službama su žene. U vrijeme pandemije žene u tim sektorima suočile su se s nezabilježenim porastom radnog opterećenja, zdravstvenog rizika i izazova u ravnoteži između poslovnog i privatnog života, kaže se u izvješću.
“Odvojimo trenutak da zahvalimo ženama na hrabrosti, suosjećanju i doprinosu borbi protiv ove krize, među ostalim i na tome što su se brinule za funkcioniranje naših društava i sustavi skrbi te za dostupnost najosnovnijih usluga”, kaže se u izjavi koju je Komisija objavila istim povodom.
Izvješće pokazuje da je pandemija covida-19 imala znatan utjecaj na rodnu ravnopravnost i položaj žena.
U državama članicama EU-a tijekom pandemije zabilježen je porast obiteljskog nasilja. U Francuskoj je broj prijava za nasilje porastao za 32 posto tijekom nekliko prvih tjedana pandemije, u Litvi za 20 posto, u Španjolskoj 18 posto.
Žene su većina u sektorima koji su najteže pogođeni pandemijom – maloprodaji, ugostiteljstvu, njezi i kućanskim poslovima jer se te profesije ne mogu obavljati na daljinu.
Tijekom lockdowna žene su u prosjeku provodile 62 sata brinući se za djecu, u usporedbi s 36 sati koliko su za djecu brinuli muškarci, i 23 sata tjedno obavljajući kućanske poslove, dok su muškarci bavili tim poslovima 15 sati.
Iako su većina najizloženijih radnika u zdravstvenoj skrbi žene, u procesima donošenja odluka o pandemiji jedva da su bile zastupljene. Na primjer, u 87 zemalja, uključujući 17 država članica EU-a, 85,2 posto nacionalnih radnih skupina za covid-19 vodili su muškarci, navodi se u izvješću.
Zaposlenost žena u EU pala je nešto više od zaposlenosti muškaraca na početku pandemije, a žene su od tada imale više poteškoća s pronalaskom novog posla.
“S druge strane, uslužni sektori koji nisu bili toliko poremećeni zbog prirode svoje djelatnosti kao što su informacije i komunikacije, financije i osiguranje, koji prvenstveno zapošljavaju muškarce, zabilježili su porast stope zaposlenosti”, navodi se u izvješću.
Fenix-magazin/MD/Hina
