BEČ – Pun spremnik pozitivne energije i čarobne vibracije osječke književnice, teoretičarke kulture, znanstvenice iz grane kvantitativne ekonomije i redovite profesorice na Ekonomskom fakultetu u Osijeku te jedine hrvatske Oulipovke prof. dr. Jasne Horvat, znalački prenesene na publiku okupljenu u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču, obilježili su njeno impresivno multimedijsko izlaganje „Povezanost Beča s putem svile“.
U sklopu izlaganja održana je i promocija tri autoričina romana: Bizarij (2009.), Vilijun (2016.) i Atanar (2017.), koji su dio njenog bogatog 
stvaralačkog opusa nazvanog „Ars Horvatiana“.
„Bizarij i Atanor su romani koji ponajprije govore o povezanosti Osijeka i Beča, a u njima se kao važan junak pojavljuje Eugen od Savoje, jedan od najvažnijih simbola Austrije, koji je ušao i u hrvatsku povijest, dok roman Vilijun govori o povezanosti Hrvatske i Kine kroz put svile i glavnog junaka Marka Pola, po mnogim teorijama hrvatskog podrijetla“, rekla je prof. Horvat. Istakla je kako su Vilijun i Atanar „pametni romani“ hrvatske suvremene književnosti koji svaki za sebe dodatno propituju svoj književni potencijal.
„Vilijun nudi čitatelju čitanje teksta slijedom magičnog kvadrata broja 12 kao okvira za navođenje leksikonskih natuknica u okvir priče, a Atanar propituje potencijal periodnog sustava kemijskih elemenata kao potencijalne strukture za izgradnju priče“, napomenula je. Dodala je da su 22 lika metafore kemijskih elemenata, a životopisi i uloge u romanu određene svojstvima elemenata koje predstavljaju.
Ta jedinstvena kemijska kuhinja prof. Jasne Horvat i njeno korištenje raznih metoda i struktura te matematičkih problema i određenih ograničenja u otkrivanju književnih potencijala ne samo da su oduševili nazočne Bečane i ljude iz struke, nego su ih i ohrabrili da se uz njenu pomoć na licu mjesta okušaju u čitanju tekstova preko QR kodova. A upravo korištenjem modernih tehnologija putem QR kodova autorica predstavlja svoj zanimljiv i kreativan koncept književnosti u kojem povezuje tradicijske i povijesne motive s zanimljivim strukturnim rješenjima.
Taj jedinstven i originalan stvaralački koncept naše višestruko nagrađivane književnice i znanstvenice visokog dometa predstavila je dr. Bernarda Katušić s Bečke slavistike.
Rekla je kako se radi o konceptu čije su značajke postmoderna poetika, velike tradicijske teme koje crpi iz povijesti (Eugen od Savoja, Marco Polo), mitologije (vile) jezik i pismo (Glagoljica), uklapanje književnog sadržaja u unaprijed određene strukture poigravanjem s kombinatorikom brojeva, gramatičkim strukturama, zatvorenim sustavima, pa su joj kao strukturna odrednica poslužili zlatni rez, magični kvadrat, rastavni i sastavni veznici, periodni sustav elemenata čime je u književnost unijela znanstvenu određenost i promišljenost. A što se tiče njenih romana zaključeno je da su oni vrijedne studije netipične autorske poetike, koje u sebi ne samo ujedinjuju znanost i umjetnost nego i pozivaju na svevremensko promišljanje i eksperimentiranje u oulipovskom stilu.
Gošću iz Osijeka i brojnu bečku publiku uvodno je pozdravio dr. Georg Holzer, predsjednik Austrijskog društva za kroatistiku u Beču, koje je zajedno s hrvatskim Veleposlanstvom u Austriji bilo organizator bečkog skupa, održanog u sklopu Godine kulture Austrija- Hrvatska 2017. Glazbeni okvir multimedijskom izlaganju dao je sastav Dubrovački kavaljeri iz Beča. Skupu je bila nazočna i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković.
Jasna Horvat rođena je 1966. godine u Osijeku. Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine, Pečata Grada Osijeka za doprinos književnosti i populariziranje kulture 2011. godine te Državne nagrade za znanost 2016. godine.
Fenix-magazin/Snježana Herek/Foto: Arhiv Veleposlanstva RH u Beču
