Jedna od glavnih inicijativa u okviru Pakta za Mediteran, strateškog okvira za jačanje suradnje između Europske unije i njezinih južnih susjeda bit će uspostava Mediteranskog sveučilišta, izjavila je povjerenica za Sredozemlje Dubravka Šuica.
“Moj cilj, a nadam se da će to biti ostavština moga resora, bit će stvaranje Mediteranskog sveučilišta”, rekla je Šuica u intervjuu za nekoliko europskih medija u povodu predstavljanja Pakta o Mediteranu, koji je Komisija usvojila u četvrtak.
Objasnila je da to ne znači formiranje zasebnog, novog sveučilišta, nego bi se na postojećim sveučilištima, primjerice u Beirutu, Aleksandriji, Ammanu, Marseilleu, dodali i kurikuli o mediteranskoj povijesti, kulturi, religiji.
Šuica je prva povjerenica za Mediteran, resor koji dosad nije postojao u Komisiji. Pod njezinim vodstvom izrađen je Pakt za Meditieran.
Cilj Pakta jest stvaranje zajedničkog mediteranskog prostora, koji će povezaniji, prosperitetniji i sigurniji.
“To je sveobuhvatni dokument koji želim pokazati da je to područje važno za nas”, kaže hrvatska članica Komisije zadužena za Mediteran.
Pakt počiva na tri stupa. Prvi stup uključuje ljude, odnosno obrazovanje, vještine, kulturu.
Drugi stup je gospodarstvo, što uključuje jačanje trgovine, privlačenje investicija i potporu održivom rastu.
Treći stup obuhvaća sigurnost, otpornost i migracije.
Ključne inicijative u okviru prvog stupa, osim uspostave Mediteranskog sveučilišta, bit će uspostava Parlamentarne skupštine mladih, jačanje obrazovanja i vještina, veće mogućnosti za tehničko i strukovno obrazovanje te promicanje održivog turizma uz zaštitu kulturne i prirodne baštine.
U okviru drugog stupa radit će se na jačanju trgovinskih veza i ekonomskoj integraciji, privlačenju investicija, poticanju čiste tranzicije, stvaranju regionalnog sustava za potporu startupovima. Poticat će se investicije u obnovljivu energiju i čiste tehnologije, u pouzdana i održiva prometna rješenja i u digitalnu infrastrukturu.
U trećem stupu cilj je jačati suradnju u području mira i sigurnost, sprječavati konflikte, boriti se protiv dezinformacija, jačati pripravnost za suočavanje s prirodnim katastrofama i zdravstvenim krizama, upravljati migracijama te uspostaviti legalne načine za migracije radne snage.
Šuica je rekla da je Komisija u svom prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2028. do 2034. za južno mediteransko susjedstvo predvidjela 42 milijarde eura, što je dvostruko više nego u sadašnjem sedmogodišnjem proračunu.
Tih 42 milijarde eura moglo bi privući još pet puta toliko privatnih investicija, kaže Šuica.
Očekuje se da će Pakt u studenome dobiti političku potporu, a u prvom tromjesečju trebao bi se donijet Akcijski plan u kojem će se definirati koje će zemlje sudionice sudjelovati u svakoj od inicijativa i akcija u okviru Pakta, kojih je preko stotinu.
Fenix-magazin/MMD/Hima
