Gorivo i grijanje postaju skuplji, dionice padaju, a cijena nafte mogla bi opteretiti gospodarstvo u Njemačkoj. Ali pozitivnih pomaka ima.
Rat u Iranu također ima posljedice za njemačke potrošače i gospodarstvo. Neke su neposredne, druge bi mogle postati očite tek s vremenom. I nisu sve negativne, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Cijene goriva rastu na benzinskim crpkama u Njemačkoj
Učinci se osjećaju odmah i sve snažnije na benzinskim crpkama: Prema ADAC-u (Njemački automobilski klub), gorivo je već postalo skuplje za 6 do 7 centi po litri između petka i ponedjeljka, a do utorka poslijepodne razlika u cijeni se povećala: U 14:30 sati prosječna cijena dizela na nacionalnoj razini bila je gotovo 18 centi viša, a premium benzina E10 gotovo 12 centi viša nego u isto vrijeme u petak. Dizel je pretekao E10, iako je inače jeftiniji zbog nižih poreza. Međutim, njegova cijena smatra se osjetljivijom na krize.
Učinci na potrošače brzo su vidljivi, ali ostaju ograničeni: Na temelju prosječne kilometraže i potrošnje goriva, povećanje cijene benzina od 12 centi znači dodatni trošak od nešto manje od 10 eura mjesečno za vozača tipičnog benzinskog automobila. Za tipičan dizelski automobil, povećanje od 18 centi znači manje od 20 eura mjesečno.
Cijene lož ulja i plina rastu
Lož ulje i plin također su postali skuplji. Međutim, ovo povećanje utječe samo na ljude koji trenutno moraju kupovati, na primjer, jer im je spremnik prazan ili njihov stanodavac trenutno kupuje naftu. Drugi se mogu nadati da će cijene ponovno pasti prije nego što postanu relevantne.
Cijena plina također je značajno porasla: U utorak ujutro bila je privremeno 30 posto viša na amsterdamskoj burzi nego prethodnog dana, kada je već naglo porasla. Time je dosegnula najvišu razinu u više od tri godine.
Glavni razlog je prekid opskrbe ukapljenim prirodnim plinom (LNG) iz važne zemlje proizvođača Katara. Potrošači neće izravno osjetiti učinke zbog dugoročnih ugovora o opskrbi. Hoće li i koliko će cijene kućanstava porasti uvelike ovisi o tome hoće li veleprodajne cijene ostati visoke dulje vrijeme.
Nema uskih grla u opskrbi
Trenutni porast cijena loživog ulja i benzina potaknut je cijenom nafte. Posebno je osjetljiv jer rat s Iranom utječe na Hormuški tjesnac, jedno od najvažnijih uskih grla u globalnom transportu nafte.
Međutim, Udruženje za goriva i energiju naglašava: “Ne treba se bojati uskih grla u opskrbi, ni za benzin i dizel, ni za loživo ulje ili zrakoplovno gorivo. Opskrba gorivima i loživim uljima je sigurna.” To je dijelom zbog činjenice da Njemačka uvozi sirovu naftu iz oko 30 zemalja. “Glavne zemlje dobavljači su Norveška, SAD, Libija, Kazahstan i Velika Britanija.”
Inflacija bi mogla porasti
Sve ove rastuće cijene također bi mogle imati primjetan utjecaj na inflaciju. “Ako rat i de facto zatvaranje Hormuškog tjesnaca potraju samo nekoliko tjedana, tada će inflacija zbog povećane cijene nafte porasti samo neznatno, privremeno”, kaže glavni ekonomist Commerzbanke Jörg Krämer.
Međutim, ako se rat oduži mjesecima, suprotno očekivanjima, cijena nafte bi nastavila rasti, a s njom bi inflacija u eurozoni “procjenjuje se da će dosegnuti najmanje 3 posto”.
Dionice padaju
Nijemci također osjećaju posljedice rata kada gledaju vlastite portfelje, jer većina dionica gubi na vrijednosti. Njemački burzovni indeks DAX pao je u utorak ujutro na najnižu razinu od prosinca. I druge burze su pod pritiskom. Već su pale u ponedjeljak.
Ako rat potraje dulje, gospodarstvo će patiti
Eskalacija na Bliskom istoku također predstavlja rizike za već ionako problematično njemačko gospodarstvo. Ako sukob ostane kratkoročni, ekonomske posljedice bit će ograničene, kaže Thomas Gitzel, glavni ekonomist u lihtenštajnskoj VP banci. Rizik leži u značajnom porastu cijena nafte ako se sukob nastavi dulje vrijeme. “U tom slučaju, ekonomske posljedice bile bi značajne.”
Izračuni Europske središnje banke (ECB) pokazuju da bi porast cijena nafte od 10 posto smanjio potencijalni rast za 0,2 posto u srednjoročnom razdoblju, kaže Gitzel. To bi već bilo bolno za njemačko gospodarstvo, za koje njemačka vlada očekuje rast od jedan posto ove godine.
Hoće li promjena vlade u Iranu biti jednaka rastu u Njemačkoj?
Gabriel Felbermayr, voditelj Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja, koji se razmatra za buduću poziciju u Vijeću ekonomskih stručnjaka, vidi prilike uz kratkoročne negativne učinke, kako objašnjava u novinama “Die Welt”. “Ako se stvarno dogodi da mule u Iranu postanu povijest i Iran ponovno bude punopravni član međunarodne zajednice, to bi bilo privlačno za Europu i svijet.”
To vrijedi “ne samo zato što bi plin i nafta postali jeftiniji, već i zato što je Iran velika zemlja s oko 90 milijuna stanovnika, od kojih je većina dobro obrazovana.” Tu postoji “ogromna ekonomija”.
„Potencijalni potencijal za sustizanje.“ To predstavlja „stvarnu priliku“ za njemački sektor strojarstva, na primjer. Izraženo u brojkama: „Promjena režima u Iranu mogla bi ubrzati njemački gospodarski rast za 0,5 posto.“
Fenix-magazin/SČ/dpa
