Od 1. svibnja u Njemačkoj je na snagu stupio novi zakon o imenima, koji ne donosi pogodnosti samo za bračne parove i životne partnere.
Novi zakon o imenima donosi sveobuhvatne promjene s ciljem povećanja fleksibilnosti i slobode izbora pri određivanju prezimena.
Prijašnji zakon, koji se u velikoj mjeri temeljio na Zakonu o promjeni imena (NamÄndG) iz 1938. godine, bio je vrlo restriktivan, posebno u međunarodnoj usporedbi.
U nacrtu zakona koji je njemačka vlada predstavila u kolovozu 2023. godine navodi se kako zakon više “ne odgovara potrebama obitelji s obzirom na raznoliku stvarnost života danas”.
Zakon je u međuvremenu usvojen u izmijenjenom obliku – glasovima vladajućih stranaka SPD-a, Zelenih i FDP-a, kao i oporbenih CDU/CSU i Ljevice. AfD je glasao protiv.
Donosimo koje promjene sada mogu koristiti građani i brojne obitelji u Njemačkoj.
Promjene u zakonu o imenima: Što je sada dopušteno?
Stvarni život ljudi u Njemačkoj često je raznolikiji nego što to dosadašnji zakoni priznaju. Promjene se odnose na pravo na bračno i rođeno prezime. Evo koje novosti sada vrijede:
1. Prava dvostrukog prezimena:
Dosad nije bilo moguće zajednički koristiti dvostruko prezime kao bračno prezime. Novim zakonom oba supružnika mogu koristiti dvostruko prezime – čak i djeca. Tako cijela obitelj, primjerice, može nositi prezime “Richter-Friedemann”.
Međutim, postoji ograničenje: “Kako bi se izbjegli lanci prezimena, broj pojedinačnih prezimena u dvostrukom prezimenu ograničen je na dva”, stoji u priopćenju vlade. Time se sprječavaju ekstremna prezimena poput Max i Erika Mustermann-Müller-Meier.
Zanimljivo je da djeca mogu dobiti dvostruko prezime čak i ako roditelji nisu u braku. Tako se dijete može povezati s oba roditelja.
Nova pravila vrijede i retroaktivno za već postojeće brakove.
2. Promjena imena za posvojenu i djecu razvedenih roditelja:
Ako su djeca preuzela prezime očuha ili pomajke, sada im je omogućeno lakše vraćanje na rođeno prezime – osobito ako je brak biološkog roditelja s posvojiteljskim roditeljem razveden.
Također, djeca nakon razvoda roditelja mogu promijeniti prezime – ako roditelj s kojim dijete živi ponovno uzme svoje rođeno prezime. Na primjer, ako se gospođa Müller rođena prezivala Schmidt, dijete može preuzeti prezime Schmidt umjesto da i dalje nosi Müller kao otac.
Dijete mora dati pristanak i imati najmanje pet godina. Ako drugi roditelj ima skrbništvo, potreban je i njegov pristanak.
3. Promjena rođenog prezimena kod punoljetnih osoba:
Punoljetne osobe mogu jednom promijeniti svoje prezime u matičnom uredu. Mogući su sljedeći slučajevi:
Promjena s prezimena jednog roditelja na prezime drugog roditelja
Odabir dvostrukog rođenog prezimena koji se sastoji od prezimena oba roditelja
Skraćivanje dvostrukog prezimena na prezime jednog roditelja
4. Prezimena prema spolu:
U nekim kulturama uobičajeno je mijenjati prezime prema spolu, npr. “Ivanova” umjesto “Ivanov”. Ova je mogućnost sada dopuštena i u Njemačkoj, pod određenim uvjetima.
Slično vrijedi i za prezimena prema frizijskoj i danskoj tradiciji – sada je dopušten patronim, primjerice “Johannsen” (sin Johanna), ali i matronim prema imenu majke.
Ovu promjenu pozdravlja i SSW (Južnošlezvigski birački savez), stranka danske i frizijske manjine. Stefan Seidler, njihov zastupnik u Bundestagu, izjavio je: “Naši ljudi sada mogu nositi imena kakva stvarno žele.”
5. Posvajanje odraslih osoba:
U slučaju posvajanja punoljetne osobe, do sada je bilo obvezno preuzeti prezime posvojitelja. Novi zakon to ukida – osoba može zadržati svoje staro prezime, preuzeti novo ili kombinirati oba u dvostruko prezime.
Fenix-magazin/DP/MMD
