Skupina hrvatskih katolika iz Njemačke uputila je otvoreno pismo dr. Klausu Krämeru, biskupu biskupije Rottenburg-Stuttgart i članovima Njemačke biskupske konferencije, u kojem su izrazili svoju “zabrinutost za jedinstvo, vjerodostojnost i budućnost Katoličke Crkve u Njemačkoj“.
Povod otvorenom pismu bio je izravni ARD-ov televizijski prijenos njemačke božićne sv. mise iz Stuttgarta u kojoj je prikaz Božićnih jaslica sa „sluzavim Isusom“ sablaznio vjernike.
Uz prvopotpisanog Luku Piličić iz Stuttgarta, otvoreno pismo je potpisalo više od dvadeset hrvatskih katoličkih vjernika od kojih većina obnašaju značajne službe u hrvatskim zajednicama i udrugama u Njemačkoj.
Otvoreno pismo najprije prenosimo u cijelosti na hrvatskom jeziku, a objavit ćemo ga i na njemačkom jeziku.
Vaša ekscelencijo, preuzvišeni gospodine biskupe dr. Klaus Krämer, kao i svi članovima Njemačke biskupske konferencije, na svakoj svetoj misi molimo za našega Svetog Oca, Papu, kao i za vas, naše biskupe. Molimo za našu Katoličku Crkvu i za njezine pastire.
Kao vjernici laici i kao dio ove Crkve, s velikom zabrinutošću primjećujemo da je unutar Crkve došlo do dubokih napetosti i podjela. Ovakav razvoj događaja opterećuje mnoge vjernike i slabi zajedničko svjedočanstvo naše Crkve.
- O Sinodalnom putu
Mnogi su se vjernici od Sinodalnog puta nadali stvarnim reformama i vjerodostojnom djelovanju. To prije svega uključuje jasno i dosljedno distanciranje od počinitelja kaznenih djela, iskreno razjašnjavanje odgovornosti, preuzimanje odgovornosti prema žrtvama te dosljedno uklanjanje pedokriminalnih svećenika i biskupa iz crkvene službe, kao i njihovo predavanje državnom pravosuđu.
- Vjernost nauku Crkve
Istodobno smatramo neizostavnim da naša Crkva ostane vjerna putu kojim je stoljećima išla kao Crkva Petrove baštine. Crkva se ne smije prilagođavati duhu vremena, nego mora djelovati iz vlastitog identiteta. U tom kontekstu dijelimo zabrinutost da politički ili ideološki simboli – poput LGBT zastava – u crkvenim ustanovama mogu izazvati zbunjenost i proturječiti crkvenom nauku. Ovakav stav u vezi s isticanjem LGBT zastava u crkvenim prostorima u skladu je i s jasno iznesenim stajalištem kardinala Gerharda Ludwiga Müllera.
- Stanje klera
S posebnom zabrinutošću promatramo da unatoč obećanju celibata postoje klerici koji to obećanje ne žive. Istodobno, neki umjesto osobnih posljedica zahtijevaju strukturne i doktrinarne promjene. Takvo ponašanje podriva vjerodostojnost Crkve i dovodi do daljnjeg gubitka povjerenja.
- Gubitak članova i crkvena praksa
Naša Crkva bilježi sve veći gubitak članova. Umjesto ozbiljne analize duhovnih uzroka, često se stječe dojam isključivo gospodarsko-menadžerskog razmišljanja. Crkve koje su u teškim vremenima izgrađene žrtvom vjernika zatvaraju se ili prodaju. Bogomolje se koriste za svjetovne događaje, dok vjersko poslanje pada u drugi plan.
Posebno zabrinjava i dramatičan pad svećeničkih i redovničkih zvanja. Uvjereni smo da uzrok tome nije celibat, nego manjkavosti u naviještanju vjere, katehezi i vjerskom odgoju – osobito djece i mladih.
Papa Benedikt XVI. s pravom je postavio pitanje služi li crkveni porez duhovnoj obnovi ili je prije sputava. I o tom bi pitanju trebalo otvoreno i iskreno raspravljati.
- Gubitak kršćanskih vrijednosti – primjer Božića
Gubitak kršćanskog identiteta posebno se očituje u slavlju Božića. Božić se sve više pretvara u potrošački i komercijalni događaj, dok se Krist potiskuje iz jezika, medija i javnog prostora. Pojmovi poput „X-Mas“ zamjenjuju Božić, a kršćanski sadržaji gotovo u potpunosti nestaju iz televizije i kulture.
Pritom mnoge stečevine našega društva – bolnice, obrazovanje, skrb, socijalni poredak – počivaju na kršćanskim vrijednostima. Te se temeljne vrijednosti ne smiju dalje zanemarivati niti gubiti.
- Uloga zajednica na materinskom jeziku
Još jedno važno pitanje jest položaj katoličkih zajednica na materinskom jeziku. Mnogi vjernici iz tih zajednica osjećaju se marginalizirano i ne doživljavaju se kao ravnopravan dio mjesne Crkve. Stječe se dojam da su kršćani drugog reda.
Istodobno se dijalog s drugim religijama i konfesijama često intenzivnije njeguje nego suradnja s katoličkim zajednicama na materinskom jeziku. Uvjereni smo da njihova iskustva, vjernost vjeri i pastoralni pristupi mogu biti veliko obogaćenje za cijelu Crkvu. Njihove prijedloge treba ozbiljno razmotriti i – gdje je to smisleno – uključiti u crkvenu praksu, kako bi se zajednički ojačala vjera i spriječili izlasci iz Crkve.
Poštovana gospodo biskupi, ove vam redove pišemo iz ljubavi prema Crkvi i iz duboke zabrinutosti za njezinu budućnost. Molimo vas da ove misli shvatite kao iskren doprinos vjernih katolika.
S izrazima dubokog poštovanja, Luka Piličić u ime skupine hrvatskih katolika iz Njemačke.
Fenix-magazin/SIM/A.M.
