Spektakularnim otvaranjem održanim na obalama Seine u petak su svečano otvorene XXXIII. Olimpijske igre u Parizu.
Same igre otvorio je francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon što su se prigodnim govorima okupljenima obratili predsjednik Organizacijskog odbora Igara Tony Estanguet i predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora Thomas Bach. Proslavljena atletičarka Marie-Jose Perec i veliki džudaš Teddy Riner upalili su olimpijski plamen tijekom svećanosti otvaranja Olimpijskih igara u Parizu.
Perec i Riner su u vrtu Tuileries upalili vatru u balonu koji se potom podigao u zrak te će do 11. kolovoza lebdjeti iznad Pariza.
Tijekom karijre danas 56-godišnja Perec osvojila je tri olimpijska zlata, na 400 metara u Barceloni 1992. i Atlanti 1996. te jedno na 200 metara u Atlanti 1996. te je dva puta osvajala naslov svjetske prvakinje na 400 metara (Tokio 1991, Goeteborg 1995).
Riner (35) u svojoj kolekciji ima tri olimpijska zlata, dva pojedinačna iz Londona 2012. i Rio de Janeira 2016. u kategoriji preko 100 kilograma, dok je prije tri godine u Tokiju bio član zlatne francuske ekipe. Sa svjetskih prvenstava ima nevjerojatnih 13 zlata dok je pet puta osvajao i europsko zlato.
Prvi put olimpijski plamen simbolično se pojavio u Amsterdamu 1928. Vatra je zapaljena na vrhu tornja na stadionu u Amsterdamu.
Međutim, tradicija nošenja olimpijskog plamena iz Olimpije u Grčkoj, rodnog mjesta antičkih Olimpijskih igara, do grada domaćina modernih Olimpijskih igara putem štafete baklje prvi je put uvedena 1936. godine uoči Ljetnih olimpijskih igara 1936. godine u Berlinu.
Kao prva osoba u povijesti koja je upalila olimpijski plamen na stadionu upisao se njemački atletičar Fritz Schilgen.
Od tada su brojni poznati sportaši palili olimpijski plamen među kojima i finski atletičar Paavo Nurmi (1952), ruski košarkaš Sergej Belov (1980), francuski nogometaš Michel Platini (1992), američka boksačka legenda Muhammad Ali (1996), australska sprinterica Cathy Freeman (2000), kanadski hokejaša Wayne Gretzky (2010), kineski gimnastičar Li Ning (2008), tenisačica Naomi Osaka (2020).
Olimpijski plamen znale su paliti i osobe koje nisu bile poznate, ali su simbolizirale olimpijske ideale. Japanski trkač Yoshinori Sakai, koji je rođen 6. kolovoza 1945. u Hiroshimu, na dan kada je grad uništen atomskom bombom, upalio je plamen na OI u Tokiju 1964.
Na OI u Montrealu 1976. plamen je upalilo dvoje tinejdžera koji su predstavljali dijelove zemlje u kojima se govori francuski i engleski, a simbolizirali su jedinstvo Kanade.
Norveški prijestolonasljednik Haakon zapalio je plamen na ZOI u Lillehameru 1994. u čast svog oca i djeda, obojice olimpijaca.
Spomenimo i kako je među osobama koje su imale čast upaliti olimpijski plamen bila i hrvatska klizačica Sandra Dubravčić-Šimunjak koja je opalila olimpijski plamen na ZOI u Sarajevu 1984.
POPIS SPORTAŠA KOJI SU PALILI PLAMEN NA LJETNIM OI
1936 Berlin: Fritz Schilgen (atletika)
1948 London: John Mark (atletika)
1952 Helsinki: Paavo Nurmi i Hannes Kolehmainen (atletika)
1956 Melbourne: Ron Clarke (atletika), Hans Wikne (konjički sport)
1960 Rim: Giancarlo Peris (atletika)
1964 Tokio: Yoshinori Sakai (atletika)
1968 Mexico City: Enriqueta Basilio (atletika)
1972 Munchen: Guenther Zahn (atletika)
1976 Montreal: Sandra Henderson (gimnastika), Stephane Prefontaine (atletika)
1980 Moskva: Sergei Belov (košarka)
1984 Los Angeles: Rafer Johnson (atletika)
1988 Seoul: Chung Sun-man (učitelj), Sohn Mi-chung (plesač), Kim Won-tak (atletika)
1992 Barcelona: Antonio Rebollo (streljaštvo)
1996 Atlanta: Muhammad Ali (boks)
2000 Sydney: Cathy Freeman (atletika)
2004 Atena: Nikolaos Kaklamanakis (jedrenje)
2008 Peking: Li Ning (gimnastika)
2012 London: Desiree Henry, Katie Kirk, Aidan Reynolds, Adelle Tracey (atletika) Callum Airlie (jedrenje), Jordan Duckitt (učenik), Cameron Mac Ritchie (jedrenje)
2016 Rio de Janeiro: Vanderlei Cordeiro de Lima (atletika)
2020 Tokyo: Naomi Osaka (tenis)
2024 Pariz: Marie-Jose Perec (atletika) i Teddy Riner (džudo)
Po prvi put otvaranje Igara odvijalo se u samom gradu, a ne na stadionu, pa je za osiguranje sudionika i gledatelja, koji se okupilo oko 300,000, angažirano 45,000 policajaca i tisuće vojnika.
A veliki broj okupljenih gledatelja moglo je uživati u fantastičnoj predstavi koju nije mogla pokvariti niti jaka kiša koja je “prala” kako izvođače tako i sportaše u svečanom mimohodu koji se odvijao na brodovima na Seini.
Na samom početku otvaranja publiku je na noge podigla megapopularna američka pjevačica i plesačica Lady Gaga koja je izvela dva francuska evergrina, amblematični song iz mjuzikla “Mon truc en plumes” te pjesmu Edith Piaf “La vie en rose”.
Ulogu u svečanosti otvaranja dobila je i obnova katedrale Notre-Dame, koja je teško stradala u požaru 2019. godine. Pariški obrtnici i graditelji predstavljeni su kako plešući izrađuju sce potrebno za obnovu višestoljetne građevine u središtu francuskog glavnog grada, a nije zaboravljen niti najpoznatiji zvonar crkve Notre-Dame, grbavac Quasimodo iz romana Victora Huga koji je s krova katedrale nadgledao radove.
Jedna od najupečatljivijih točaka čitavog otvaranja bio je nastup globalno popularnog francuskog metal benda Gojira koji je u suradnji s francusko-švicarskom opernom pjevačicom Marinom Viotti izveo revolucionarnu pjesmu “Ah! Ca ira” dok se na obali Seine izvodila inscenacija Francuske revolucije.
Parola Francuske revolucije bila je “Sloboda-jednakost-bratstvo”, pa nakon nastupa Gojire i Marine Viotti koji je predstavljao slobodu na red su stigli jednakost koju je predtavljao nastup najslušanije frankofonske pjevačice Aye Nakamure, koja je odjevena u zlatni kombinezon izvela miks svoja dva najveća hita “Pookie” i “Djadja” te evergrin Charlesa Aznavoura “For me Formidable”, dok je bratstvo predstavljao muzej Louvre.
Nažalost, jaka kiša pokvarila je nastup jednog od najprominentnijih opernih pjevača novije generacije, kontratenora koji je ujedno i plesač breakdancea Jakuba Jozefa Orlinskog, koji je izveo ariju “Dođi Himero” iz opere Jean-Philippea Rameaua.
Nisu Francuzi u čitavoj predstavi zaboravili niti svoje klišeje poput plesačica kankana, kroasane, ali niti podsjetiti na svoje velike pisce poput Victora Hugoa i Julesa Vernea te njihova svevremena djela poput “Jadnika”, “Puta na Mjesec”, “20.000 milja pod morem”, kao i na velike izumitelje poput Montgolfiera, braće Lumiere… Tijekom izvedbe francuske himne s krova Grand Palaisa odana je počast nekim od velikih žena iz francuske povijesti.
Završni dio svečanosti otvaranja prije službenog dijela obilježili su modna revija i moderna glazba.
Fenomenalan je bio dolazak na scenu olimpijske zastave koju je pod Eiffelov toranj na konju donijela pripadnica francuske žandarmerije. Tomu je prethodila 10-minutna scena u kojoj je zastava na srebrnom mehaničkom konju na posebno izrađenoj platformi prešla 6.500 metara po Seini kako bi se po čitavom gradu proširio olimpijski duh.
Neuobičajenost u odnosu na ranija otvaranja je i to što je ono započelo mimohodom sportaša, pa su brodom po Seini na samom početku zaplovili sportaši iz Grčke, pa zatim i izbjeglice. No, svečani mimohod bio je razlomljen u nekoliko dijelova između kojih se događao kulturno-umjetnički program. Hrvatsku zastavu nosili su džudašica Barbara Matić i strijelac Giovanni Cernogoraz, a hrvatska je delegacija zbog svoje brojnosti imala jednu brodicu samo za sebe. Hrvatsku će na Igrama u Parizu predstavljati ukupno 73 sportaša u 15 sportova.
Među uzvanicima na svečanosti otvaranja su i hrvatski premijer Andrej Plenković te bivša hrvatska predsjednica, a sada članica Međunarodnog olimpijskog odbora Kolinda Grabar-Kitarović.
Fenix-magazin/SIM/Hina
