Otvorenje izložbe „Ivan Meštrović – retrospektiva“ u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, povodom 140. godišnjice rođenja tog velikana hrvatske kiparske umjetnosti i 40 godina rada same Galerije, bilo je događanje koje je oživjelo duh vremena jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća.
Ivan Meštrović, rođen 1883. godine u Vrpolju, bio je kipar svjetskog glasa, arhitekt, esejist, slikar, čija su djela obilježila hrvatsku i svjetsku umjetničku scenu. Njegova umjetnost, koja nadilazi granice i epohe, svjedoči o geniju neizmjerna talenta i stvaralačkoj snazi tog umjetnika.
Otvarajući izložbu, predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković kazao je kako je „Meštrović je bio univerzalni umjetnik, arhitekt, kipar, slikar, pisac, čija djela svjedoče dubini njegove kreativnosti”. Plenković je istaknuo kako je Meštrović bio i „ istinski hrvatski domoljub koji je većinu opusa posmrtno ostavio domovini Hrvatskoj“. Predivni krajolici od Otavica, Splita, Sinja, Knina, Drniša, Šibenika, pa sve do rodnog Vrpolja – svaki kutak naše domovine postao je pozornica na kojoj slavimo njegovo stvaralaštvo”, kazao je Plenković.
Kustosica izložbe Iva Sudec Andreis, uz autorice izložbe muzejsku savjetnicu Galerije Klovićevi dvori Petru Vugrinec i muzejsku savjetnicu iz zagrebačkog Atelijera Meštrović Barbara Vujanović, priredile su izložbu koja kronološki prikazuje razvoj Meštrovićeva opusa – od najranijih radova gdje se može vidjeti „Bosanca na konju“, preko skulptura iz prve religiozne faze kao što je primjerice „Prvo raspeće“, „Bogorodica s djetetom”, pa sve do zrelog perioda njegove karijere „Kontemplacija”, ili „Indijanci“, zatim široj javnosti poznati odljev ,,Zdenca života” , kao i „Povijest Hrvata“ skulptura koja je na ovoj retrospektivi postavljena u svoju zasebnu sobu.
Na otvorenju izložbe, održanom u srijedu navečer, sa strane struke pozdravne govore održale su autorice izložbe Petra Vugrinec, Barbara Vujanović te ravnatelj Galerije Antonio Picukarić. Njihove riječi odražavale su važnost ovog događaja ne samo za kulturnu scenu, nego i značaj Meštrovićeva opusa u ukupnom hrvatskom nacionalnom identitetu.
Izložba obuhvaća dvjesto radova, koji su posuđeni iz različitih muzejskih i privatnih zbirki iz Hrvatske i inozemstva, uključujući SAD, Englesku, Italiju, Austriju, Češku, Sloveniju, Srbiju. Zidovi galerije, obojeni u tople žute tonove, stvaraju kontrast prema skulpturama, ističući ih i dodatno naglašavajući njihovu vibrantnost i vitalnost, čime gotovo pozivaju na revalorizaciju Meštrovićevog opusa kroz edukaciju, posebice među mlađom publikom i stranim posjetiteljima.
Uz edukativne informacije o biografiji i umjetničkim razdobljima djelovanja koje su postavljene na zidovima, izložba je oblikovana kao sveobuhvatno iskustvo koje spaja estetiku s učenjem. Ova retrospektiva, procijenjene vrijednosti na trideset milijuna eura, omogućava posjetiteljima da se nanovo dublje povežu s Meštrovićevim radom i utjecajem, kako bi nastavili promovirati njegovu ostavštinu kao hrvatsku kulturnu baštinu u Hrvatskoj mlađim naraštajima i autorima, a isto tako i u svijetu.
Obitelj Meštrović donirala je Galeriji Klovićevi dvori djelo „Daleki akordi“ iz vremena potkraj I. svjetskog rata koje će ostati izloženo u Atriju.
Tijekom otvorenja, koje je upriličeno u Atriju Galerije Klovićevih dvora, uzvanici su imali priliku uživati u probranim crnim i bijelim vinima poznatih hrvatskih vinara, što je ugrijalo okupljenu publiku usred vrlo hladne zagrebačke večeri. Otvorenju su nazočili mnogi uglednici iz političkog, kulturnog i javnog života.
Izložba je otvorena za javnost od 23. studenog 2023. godine do 3. ožujka 2024. godine, nudeći tako svim posjetiteljima, kako domaćim tako i stranim, priliku da se upoznaju ili ponovno susretnu s djelima jednog od najvećih hrvatskih umjetnika svih vremena.
Fenix-magazin/SIM/Anita Prka Đurašić
