Dolazak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u prvi službeni posjet SR Njemačkoj i kancelarki Angeli Merkel svakako je značajan događaj za sve Hrvate koji već desetljećima žive u ovoj nama prijateljskoj zemlji.
Prije službenog međudržavnog susreta, premijer Plenković susreo se u veleposlanstvu RH u Berlinu sa predstavnicima hrvatske zajednice, kulturnih i sportskih udruga te hrvatske katoličke misije glavnog grada Njemačke. Bili su to ne samo trenutci srdačnog upoznavanja sa novim premijerom već i mogućnost postavljanja različitih pitanja kao i iznošenje određenih viđenja koja se odnose kako na probleme s kojima se susreću Hrvati u Njemačkoj tako i one s kojima se, po mišljenju iseljenih Hrvata, nova hrvatska Vlada treba suočiti.
Svakako da u sat i pol vremena nije bilo moguće da svatko od nas koji smo bili nazočni na tom susretu iznese svoje mišljenje i porazgovara s premijerom. Meni osobno, koja sam doputovala iz Münchena, je uspjelo nakratko porazgovarati i prenijeti mu pozdrave iz Bavarske, iz Münchena. Bila sam ugodno iznenađena njegovim poznavanjem prilika u Bavarskoj, posebice radom našeg projekta Hrvatske kuće kao i radom ostalih hrvatskih udruga koje ulažu napore u očuvanju hrvatskoga jezika, kulture i identiteta.
Ipak, nije bilo dovoljno vremena kako bi iznijela premijeru Plenkoviću najčešća pitanja koja tište Hrvate u Bavarskoj. Kao predsjednica Hrvatske kuće München i ujedno prva dopredsjednica Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke dobro sam upoznata sa temama koje trenutačno zaokupljaju hrvatskog čovjeka ovdje u Njemačkoj.
Svi iseljeni Hrvati, više ili manje, gotovo svakodnevno prate sveopću političku, gospodarsku i društvenu zbilju u Domovini. Posebice ih zabrinjava gospodarsko stanje, zbog čega sve veći broj mladih ljudi, često i cijelih obitelji, napušta Domovinu. Uz početak rješavanja zaustavljanja iseljevanja, iseljene Hrvate zanima rješavanje pitanja dopisnog glasovanja te kada će Hrvatska napokon početi s lustracijom? Jer, Hrvatska se kao jedina zemlja EU još nije stvarno suočila sa zločinima komunizma i ostatcima komunističke prošlosti. Mnogi se pitaju kad će u stvarnosti biti dostupni komunistički dokumenti iz arhiva te kad će taj zločinački sustav biti osuđen, jednako kao i oni koji su ubijali ili sudjelovali u ubojstvima hrvatske emigracije.
Iseljeni Hrvati također čekaju da se i u hrvatskim medijima, a i politici promijeni i poboljša odnos prema Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima, koji su temelj slobodne nam i neovisne Hrvatske.
Ono što također zabrinjava mnoge iseljene Hrvate jeste kakav će stav i kako će Hrvatska (o)braniti pripadnike HVO-a, čija uhićenja su se nedavno dogodila i u Orašju. Tu je također i pitanje reguliranja statusa pripadnicima HOS-a, koje se sada pokušava diskreditirati zbog grba pod kojim su ginuli u Domovinskom ratu, a koji im je priznat i u vrijeme Račanove vlade. Na ta braniteljska pitanja iseljeni Hrvati su posebice osjetljivi i pogađa ih svaka nepravda učinjena kako pripadnicima HV-a tako i onima iz HVO-a i HOS-a.
Hrvati iz iseljeništva s velikim negodovanjem doživljavaju i sve češće verbalne napade iz Srbije, koja svestrano lobiran protiv Hrvatske. Naročito je to bilo vidljivo zadnjih mjeseci i u njemačkim medijima od kojih se neki sustavno podupirali i objavljivali laži proizišle iz srpske kuhinje (Arte, Die Zeit, …). Iz svega je razvdino kako pred novim premijerom Plenkovićem i njegovom Vladom stoje mnogi izazovi i mnoge zadaće.
Hrvatsko iseljeništvo će svakako, kao i uvijek do sada, podupirati sve pozitivne inicijative hrvatske Vlade, koje su na dobrobit hrvatskog društva. Isto tako će opominjati pozitivnom kritikom, jer je svima nama u iseljeništvu, uvijek i u svakom pogledu, u interesu svekoliki prosperitet Lijepe naše.
