Kancelar Olaf Scholz nedavno je potvrdio da ostaje pri planu da Njemačka do 2030. četiri petine energetskih potreba pokrije obnovljivim izvorima. Građani mu, međutim, sve manje vjeruju, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
Prema istraživanju konzultantske tvrtke Ernst & Young objavljenom u srijedu, 77 posto Nijemaca sumnja da je deklarirani cilj ostvariv. U svibnju je udio skeptika porastao za 70 posto, au ožujku za 65 posto.
Trend rastućeg skepticizma građana otežava klimatsku tranziciju, upozorio je partner EY-a za energiju i sirovine Andreas Siebel.
“Unatoč naporima vlade, ljudi su sve sumnjičaviji prema ciljevima obnovljive energije”, rekao je. “Manjak povjerenja javnosti otežava prelazak na obnovljive izvore u mobilnosti, proizvodnji električne energije i grijanju.”
Ključna točka vladine klimatske strategije je razvoj iskorištavanja energije vjetra i sunca, što bi Njemačku trebalo učiniti manje energetski ovisnom o fosilnim gorivima, poput ugljena i plina.
Prema procjenama nadležnih udruga, u prvom polugodištu ove godine udio električne energije iz obnovljivih izvora iznosio je oko 52 posto. Izrazivši uvjerenje da je 80 posto ostvarivo, Scholz je istaknuo ubrzanu proceduru izdavanja dozvola za postavljanje vjetrenjača i solarnih uređaja.
Za većinu ispitanika, iako s trendom pada, pouzdanost opskrbe energijom ostaje na prvom mjestu. U posljednjem istraživanju tako se izjasnilo njih 54 posto, a za 27 posto – nešto više nego prije – najvažnije je suzbijanje klimatskih promjena.
Pitanje cijene električne energije, koje je petini ispitanika bilo najvažnije, zamijenila je klima na drugom mjestu.
No, 29 posto je istodobno reklo da električna energija mora ostati pristupačna. Isti broj sada smatra da država mora intervenirati i održati cijenu struje, u usporedbi s 42 posto na vrhuncu energetske krize prošle godine.
“Ekološki aspekti ponovno dobivaju na važnosti jer ljudi sve više vjeruju u pouzdanost energetskog sustava”, rekao je Siebel. Međutim, stanovništvo nije spremno snositi troškove rasta cijena energenata i od vlasti očekuje mjere rasterećenja.
Zanimanje za klimatsku tranziciju iskazuje se i oko ograničenja brzine na autocesti, koje je u Njemačkoj uvijek osporavano.
U anketi EY-a ovog je puta velikih 74 posto glasalo za postavljanje znaka s najvećom dopuštenom brzinom, no 51 posto je reklo da ona ne smije biti manja od 130 kilometara na sat. Samo jedan od 10 ispitanika smatra da je prikladno ograničenje 100 km/h.
Fenix-magazin/MMD/dpa
