Srbijom od studenog prošle godine traju prosvjedi zbog tragičnog pada nadstrešnice u kojem je živote izgubilo 15 ljudi, a za koji značajan dio javnosti odgovornom smatra vlast i izvođače radova, optužujući ih za nemar i koruptivne poslove. Prosvjedi predvođeni studentima ‘pojačani’ su zbog nasilja koje prosvjednici trpe od skupina povezanih s vladajućom strankom.

Picula, krajem prošle godine imenovan stalnim izvjestiteljem Europskog parlamenta za Srbiju, za Hinu je rekao da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić „u ovom slučaju suočila s jednim specifičnim oblikom otpora svojoj vlasti”.

„Riječ je o studentima koje nije lako kompromitirati ili potisnuti kao standardno organizirane opozicijske stranke”.

„Studente očito nije lako raspršiti upotrebom brutalne sile, ali ni podmićivanjem nekim socijalnim benefitima ili privilegijima”, rekao je.

Zastupnik socijalista i demokrata smatra da se studenti nalaze pred dilemom kako nastaviti svoj otpor, odnosno hoće li iznijeti „jasne političke stavove”.

„Jer ako insistiraju na Srbiji bez korupcije, to nikako ne može ići bez artikulacije političkih zahtjeva da se stvori klima u kojoj tragedija u Novom Sadu neće biti ponovljena”.

Naftna industrija Srbije

Srbijanski predsjednik krajem prošle godine objavio da SAD uvodi sankcije NIS-u zbog ruskog vlasništva u toj nekada državnoj tvrtki, a potom više puta izrazio nadu da će SAD pod novom vlašću ukinuti te sankcije.

Piculin kolega Davor Ivo Stier, zastupnik pučana, ranije je za Hinu rekao da su prema njegovim saznanjima mjere američke administracije vezane za Naftnu industriju Srbije (NIS) „napravljene u dogovoru s tranzicijskim timom” novog američkog predsjednika Donalda Trumpa i da se tu prepoznaje „određeni kontinuitet američke državne politike”.

Picula je rekao da ne može komentirati izjavu svog kolege iz EP-a, no da je Trump još u svojem prvom mandatu stvarao pritisak na Njemačku da zaustavi Sjeverni tok 2, u međuvremenu uništeni plinovod koji je pod Baltičkim morem spajao tu zemlju s Rusijom, pa da očekuje i nastavak takve američke politike.

Washington time „ne samo da eliminira mogućnost da Rusija izvozom naftnih derivata financira rat u Ukrajini, možda to čak nije prvi motiv, nego i uklanja konkurenta u izvozu energenata”.

Picula smatra da je hrvatska vlada „pokazala dobru volju kad je riječ o transformaciji vlasništva NIS-a, dajući jamstva da Srbiji neće biti zaustavljen tok nafte” putem hrvatskog naftovoda.

„Kako srbijanska vlast reagira? Tako da nastavlja zapravo progon hrvatskih državljana”, rekao je.

Smatra da su hrvatske vlasti trebale igrati proaktivniju ulogu nakon prošlih slučajeva, praćenja studenata zagrebačkog FER-a od strane srbijanske obavještajne službe te emisije provladinog tabloida Informer u kojem je osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj, nekadašnji Vučićev politički mentor, objavio dokumente i lokaciju hrvatskog novinara i hrvatskih državljanki tada u Srbiji.

Pozvati veleposlanicu

Picula smatra da je vlada trebala pozvati veleposlanicu Srbije na razgovor i s njom razgovarati o tome što „srbijanske vlasti misle raditi o budućnosti” i je li postoji rizik „od svakog prelaska granice hrvatskih državljana”.

Nakon posljednjeg slučaja privođenja pet Hrvatica u Beogradu, Hrvatska je u četvrtak uputila prosvjednu notu Srbiji a ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman najavio da će Zagreb prikupiti podatke o slučajevima maltretiranja hrvatskih državljana i o tome izvijestiti Europsku komisiju i poljsko predsjedanje EU-om te revidirati preporuke o putovanju hrvatskih državljana u Srbiju.

Europska komisija osudila je u srijedu objavljivanje dokumenata hrvatskih državljana u medijima u Srbiji, ističući da je to neprihvatljivo i da to trebaju ispitati nadležna državna tijela.

“Bilo kakav nezakonit pristup osobnim podacima građana, uključujući i novinare, te objavljivanje takvih podataka nisu prihvatljivi i to trebaju pratiti nadležna državna tijela. EU će pozorno pratiti taj slučaj”, rekli su iz ureda Komisije za odnose s javnošću.

Picula u suradnji s kolegama iz EP-a priprema izvješće o stanju u Srbiji s krajnjim rokom u svibnju, kad će se o njemu glasati na plenarnoj sjednici EP-a.

„Moj posao je da bilježim, da razgovaram, da prikupljam informacije i da sugeriram politiku prema Srbiji”, rekao je Picula.

„Da bi slika o Srbiji bila bolja, to je prije svega posao srbijanskih vlasti”, zaključio je .