U vrijeme kada se čini da se superjunaci nalaze posvuda, a ima ih doslovce desetak u posljednjim holivudskim “Osvetnicima”, jedan se ipak izdvaja – Superman.
Osamdeset godina otkako je debitirao u izdanju Action Comics 1, objavljenom u lipnju 1938. godine, Superman je i dalje američka kulturna ikona i nesporna zvijezda stripa.
Njegova izdavačka kuća DC Comics na Supermana računa više nego ikad.
“On je bio model, predložak za sve kasnije ideje o superjunacima”, objašnjava Jared Smith prodavač stripova iz Washingtona.
“Superman je idealiziran do krajnosti. Uvijek napravi pravu stvar i uvijek nastoji napraviti dobru stvar”, dodaje.
U prvom izdanju Action Commicsa, koji je zapravo bio zbirka više stripova, Superman je dobio 13 stranica prostora na kojima je objašnjena priča o Kal-Elu, izvanzemaljcu nadprirodne moći s planeta Kriptona kojeg otac šalje na Zemlju kako bi ga spasio s planeta koji će biti uništen.
Uspjeh je bio trenutačan. Nije prošlo dugo prije nego što je Superman dobio cijelo izdanje samo za sebe.
Osamdeset godina poslije formula je ista. Superjunak je uvijek u svom crveno-plavo-žutom kostimu sa simbolom “S” na prsima.
U pojavljivanju na velikom i malom ekranu, stripu ili u videoigricama, uvijek se bori za istinu, pravdu i “američki način”.
“Mislim da je zadivljujuća činjenica da je taj lik ne samo pokrenuo cijeli stripovski žanr, nego je ostao njegovo srce i duša svo to vrijeme”, kazao je crtač stripova Brian Michael Bendis.
Presavršen?
Superman je na Zemlji imigrant kojeg su odgojili farmer i njegova žena u izmišljenom gradiću Smallvillleu.
Dobiva ime Clark Kent, a kada odraste preselit će se u Metropolis i postati novinar.
Njegova dvojica tvoraca Jerry Siegel i Joe Shuster bili su srednjoškolci kada im je ideja o liku Supermana prvi put pala napamet.
Njihovi roditelji bili su židovski useljenici, a njihov lik personificira američki san – metaforu brojnih imigranata koji su 1930-ih bježali iz Europe kako bi mir i napredak pronašli u Americi.
Povremeno je Supermanova popularnost znala padati. Njegova savršenost bila je ponekad previše za nesavršenu publiku, koja se okretala Spider-Manu ili X-Menu, s čijim su se manama mogli lakše poistovjetiti.
“Napravili su ga premoćnim i ništa mu stvarno nije moglo zaprijetiti. Zato su izmislili kriptonit s njegova planeta kojim mu se može oduzeti dio snage”, objašnjava Smith.
Kako bi ga donekle uskladili s društvom, autori su ga pokušavali sinkronizirati s političkim i socijalnim promjenama vremena.
Tako je nedavno poželio vratiti američko državljanstvo kako bi prosvjedovao protiv vlade koja ga je, mislio je, izdala. U drugoj je priči spasio radnika migranta od bijelih rasista.
Kao i uvijek, borio se za “američki način”.
Fenix-magazin/MD/Hina/Foto. Screenshot
