Ruskim napadom na Ukrajinu aktualiziralo se pitanje ovisnosti Europske unije o ruskom plinu i implikacije potencijalne iznenadne obustave ruskih isporuka plina EU, piše u nedjelju Jutarnji list.
Prirodni plin čini otprilike četvrtinu energetskog miksa Europe. Ukupna potrošnja prirodnog plina u blagom je porastu, a proizvodnja je u padu, odnosno EU zadovoljava 80 posto svojih potreba za prirodnim plinom uvozeći ga. Europska unija ujedno je i najveći uvoznik prirodnog plina na svijetu, a ključni izvor tih količina upravo je uvoz iz Rusije putem plinovoda (oko 40 posto ukupnih uvezenih količina EU).
Europa ovisi o uvozu ruskog, norveškog i plina iz sjeverne Afrike i Azerbajdžana putem plinovoda, no posljednjih godina povećala je uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), čiji udio u ukupnoj količini uvezenog plina raste – danas on čini više od 25 posto uvezenog prirodnog plina u EU.
Diverzifikacija uvoznih opcija i ulaganja u transportne kapacitete i interkonekcije, kao i porast uloge trgovinskih hubova, omogućila je rast opskrbe putem kratkoročnih ugovora i tzv. spot-tržišta u znatnijoj mjeri, što europskim kupcima omogućava bolju iskoristivost povoljnih kretanja cijena na tržištu.
No, kojim mogućnostima raspolaže EU u slučaju obustave isporuka ruskog plina? U tom bi slučaju, zasigurno, LNG stekao još veću ulogu nego što je ima danas. LNG je ukapljeni prirodni plin koji prilikom dostave brodom do uvoznih terminala na obalama EU mora biti iznova plinificiran. Europa je uložila znatna sredstva u proširenje svojih uvoznih kapaciteta LNG-ja i proširila mrežu terminala iako oni nisu idealno raspoređeni po kontinentu.
Posljedično, iako je ukupna godišnja iskoristivost europskih LNG terminala u porastu (danas između 40 i 50 posto ukupnih kapaciteta), neki lokaliteti u EU uvozom već iskorištavaju gotovo 100 posto svojih mogućnosti. Radi se prije svega o terminalima na sjeverozapadu Europe, a oni u Španjolskoj i istočnoj Europi, uključujući onaj na Krku, raspolažu većim udjelom slobodnih kapaciteta.
Procjene su da terminali u španjolskoj raspolažu s 50 posto slobodnih kapaciteta, a oni u Italiji i Nizozemskoj s oko 25 posto slobodnih kapaciteta. No, kako je Europa prošlog mjeseca uvezla rekordne količine LNG-ja, više od 16 milijardi prostornih metara, moguće je da su slobodni kapaciteti i manji, piše Marko Umičević za Jutarnji list.
Fenix-magazin/MMD/Hina
