Počinitelji terorističkih napada u Parizu, Brüsselu i Berlinu su se radikalizirali u zatvoru. U Njemačkoj političari i pravosuđe traže načine kako spriječiti ekstremizaciju zatvorenika, piše Deutsche Welle
Zatvorenik, kojeg su novinari DW-a nazvali Batuhan, je osoba kakvu žele njemačke vlasti kada je riječ o muslimanskim zatvorenicima. On je miran i tolerantan. Batuhan, porijeklom iz Turske, skoro četvrtinu svog života živi u Njemačkoj. Ima oko 50 godina i u zatvoru je od ožujka 2014. godine. Tu je dospio zbog prijevare. Kaže da se bavio prodajom automobila i nekretnina. Više detalja ne želi navoditi.
Batuhan je jedan od skoro 16.000 zatvorenika koliko ih se nalazi u zatvorima u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni – Vestfaliji (NRW). Više od četvrtine ovog broja su muslimani. Među njima postoje manje grupe koje vlasti drže na oku: radikalisti islamisti. Pokrajinsko ministarstvo pravosuđa je na zahtjev DW-a priopćilo da se u zatvorima u NRW-u nalazile 33 osobe „iz islamističkog spektra”.
Zakonom je regulirano da jedan imam u zatvoru tjedno može maksimalno raditi deset sati. Njegova satnica iznosi 20 eura.
Ove osobe su smještene u različitim zatvorima kako se ne bi mogle susretati i eventualno formirati radikalnu grupu. DW nije dobio dozvolu za razgovor s ovim ljudima, već samo s osobama poput Batuhana.
On kaže da vjera za mnoge zatvorenike igra veliku ulogu, bez obzira koje je zatvorenik vjeroispovijesti. Ostali zatvorenici mu često postavljaju pitanja o islamu, a posebno kada se desi islamistički napad. „Tada razgovaramo o tome: zašto, kako i zbog čega”, kaže Batuhan.
Odgovorni se trenutno spremaju na povećanje broja radikalnih islamista u njemačkim zatvorima. Njemačko državno tužiteljstvo u Karlsruheu je već prošle godine vodilo istragu protiv 855 osoba koje se smatraju radikalnim islamistima.
Prema navodima medijske postaje WDR, nakon vojnog poraza „Islamske države” u kurdskom dijelu Sirije je uhićeno više od 120 džihadista koji imaju veze sa Njemačkom. Veliki broj takvih osoba se nalazi u zatvorima u Iraku. Ukoliko se vrate, za očekivati je da će se u Njemačkoj protiv njih voditi sudski proces.
Više od polovine od preko 5.000 džihadista koji su napustili Zapadnu Europu i pridružili se „Islamskoj državi” ima kriminalnu prošlost. Mnogi su bili članovi bandi, trgovci drogom ili kradljivci. Ovo je podatak naveden u studiji Međunarodnog centra za istraživanje radikalizacije na londonskom King’s College.
Njemački zatvori pokušavaju spriječiti ektremiste da postanu misionari i da ne dođu u kontakt sa istomišljenicima. Oni su u zatvorima pod posebnom prismotrom i odvojeni su od drugih zatvorenika.
Numan Özer je uvjeren da su zatvori perfektno plodno tlo za ekstremističke grupe. Ovaj mladi pravnik turskog podrijetla već sedam godina radi za inicijativu „180 Grad Wende” iz Kölna koja se financira i sredstvima iz državnog proračuna.
Özer od 2015. godine redovito posjećuje zatvore u NRW-u. Inicijativa za koju radi nudi redovite razgovore sa muslimanskim zatvorenicima. On govori da se „zatvorenici nalaze u dubokoj emotivnoj krizi i da su kao takvi lak plijen za islamiste. Oni im govore da je sistem kriv što se nalaze u takvoj situaciji.”
Prema radikalnom tumačenju islama, Zapad vodi rat protiv muslimana. U tom ratu, tvrde oni, i Kur’an dozvoljava pljačku. Sa takvim argumentima su krađe, pljačke i trgovina drogom legitimni ratni plijen, a kriminalci postaju heroji.„S takvim uvjerenjima ektremisti lako privlače pristalice”, kaže Özer.
Opasni scenarij izgleda ovako: očajni, agresivni i često bezperspektivni mladići u zatvorima susreću osobe koje im daju jednostavne odgovore na njihova pitanja.
Kako politika i pravosuđe žele spriječiti radikalizaciju?
Vlada njemačke savezne zemlje Sjeverna Rajna – Vestfalija se uglavnom fokusira na prevenciju. U međuvremenu su mnogi zatvori u NRW imenovali opunomoćenike za integraciju kojem se direktno mogu obratiti zatvorenici migrantskog podrijetla.
Uprave zatvora inače usko surađuju sa islamolozima kao što su Mustafa Doymus i Mehmet Bilekli. Oni su od 2016. godine po nalogu Ministarstva pravosuđa doškolovali oko 2.700 od ukupno 8.600 zatvorskih čuvara u NRW.
„Gubitak slobode kod zatvorenika neminovno uzrokuje osobne krize koje od svakoga prave ´filozofa´” kaže Doymus. Neki sebi u tom slučaju postavljaju vjerska pitanja.
Kada je riječ o njihovom poslu, radi se o „senzibiliziranju” uposlenika u zatvorima. Oni u kriznim situacijama mogu pomoći zatvorenicima. Na taj način blagovremeno mogu prepoznati opasnost od moguće radikalizacije. Na primjer ako se prilikom slučajnog pretresa ćelije pronađu upadljivi spisi ili knjige. Ili ako zatvorenik počne dobijati neobična pisma, jer unutar radikalno-islamističke scene postoje mreže koje zatvorenicima šalju pisma i pakete.
Za 36 zatvorenika u NRW-u postoji i 26 imama. Oni pak ne mogu živjeti od svog posla iza rešetaka. Zakonom je regulirano da jedan imam u zatvoru tjedno može maksimalno raditi deset sati. Njegova satnica iznosi 20 eura. Ovo pravilo važi tek od 2016. godine. Do tada su imami u zatvorima radili besplatno.
Usporedbe radi: evangelističke i katoličke dušobrižnike plaća država. Oni rade samo taj posao tako da se mogu koncentrirati na posao u zatvorima. Obje ove crkve, katolička i protestantska, u NRW-u zapošljavaju 86 zatvorskih dušobrižnika.
Imami u zatvorima razgovaraju sa zatvorenicima, a džume (molitve petkom) se klanjaju svakog drugog tjedna. Batuhan koristi sve ponuđene usluge. On kaže da ranije, dok je bio na slobodi, vjera u njegovom životu nije imala gotovo nikakvu ulogu. Ono čemu je tada pridavao pažnju su bili hobiji, prijatelji i porodica. Međutim, u zatvoru odjednom ima dosta vremena za molitve: zatvoren je u 21 kvadratni metar, zajedno sa svojim mislima, sve do 2021. godine kada bi trebao izaći iz zatvora.
Batuhan je uvjeren da će i nakon izlaska iz zatvora obavljati vjerske obrede. „Onaj tko jednom uđe u to, iz toga više ne izlazi”, kaže Batuhan.
Fenix-magazn/MD/Deutsche Welle
