E-cigarete zaplijenjene od učenika sadrže visoke razine olova, nikla i kroma, otkrio je BBCs. Znanstvenici su skupili iskorištene e-cigarete pronađene na koledžu Baxter u Kidderminsteru i testirali ih u laboratoriju, prenosi N1.
Rezultati su pokazali da bi djeca, koja ih koriste, mogla udisati dvostruko veće količine olova od preporučene na dnevnoj bazi i čak devet puta veće količine nikla.
Neke e-cigarete sadržavale su i štetne kemikalije poput onih koje se nalaze u dimu cigareta.
Izloženost visokim razinama olova kod djece može utjecati na razvoj centralnog živčanog sustava i mozga, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, prenosi BBC.
Najgori rezultati ikad
Laboratorij Inter Scientific u Liverpoolu, koji surađuje s proizvođačima e-cigareta kako bi osigurao ispunjavanje regulatornih pravila, analizirao je 18 e-cigareta. Većina je bila ilegalna i nije prošla nikakvu vrstu testova prije nego što je prodana u Engleskoj.
Suosnivač laboratorija David Lawson rekao je: “U 15 godina testiranja nikada nisam vidio olovo u e-cigaretama. Ništa od toga ne bi trebalo biti na tržištu – krše sva pravila o dopuštenim količinama metala. Ovu su najgori rezultati koje sam ikada vidio.”
U e-cigaretama koje izgledaju poput flourescentnih markera, otkrivene su slijedeće količine metala:
– olovo – 12 mikrograma po gramu, 2,4 puta više od propisane sigurne razine izloženosti
– nikal – 9,6 puta više od sigurnih razina
– krom – 6,6 puta više od sigurnih razina
Smatralo se da metali potječu iz grijaćeg segmenta, no testovi su pokazali da ih ima u samoj e-tekućini.
Laboratorijski testovi također su otkrili spojeve koji se nazivaju karbonili – koji se razgrađuju, kada se tekućina zagrije, na kemikalije kao što su formaldehid i acetaldehid, koji se također nalaze u dimu cigareta – na razini 10 puta većoj od one u legalnim e-cigaretama. Neki su imali i više od cigareta.
Raširene među srednjoškolcima
Proizvođači moraju paziti na propise o sastojcima, pakiranju i promociji, a sve e-cigarete i tekućine moraju biti registrirane pri Regulatornoj agenciji za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA). No, agencija nije dužna provjeravati tvrdnje iz papirologije i nema ovlasti istraživati neregistrirane proizvode.
Čelnik MHRA-e za e-cigarete Craig Copland rekao je da će se rezultati pregledati kako bi se procijenilo predstavljaju li e-cigarete zdravstveni rizik.
BBC je otkriće pokazao polaznicima koledža Baxter Leonu i Oscaru, čije su e-cigarete bile zaplijenjene. Priznali su u prethodnom razgovoru da su bili ovisni o nikotinu i da su se borili s prestankom pušenja cigareta.
Kažu da je lako ignorirati rizike. “Neće vas baš biti briga ako ste ovisni o tome – jednostavno ćete to zaboraviti”, rekao je Oscar.
Leon je rekao da bi regulativa i policija trebali učiniti više na rješavanju problema. “Nisu baš toliko zabrinuti koliko bi trebali biti”, rekao je.
Ravnatelj Mat Carpenter bio je užasnut otkrićima. Instalirao je senzore u školskim zahodima kako bi pokušao smanjiti pušenje. Srednjoškolci naširoko koriste e-cigarete, a koledž Baxter nije jedini koji ih pokušava spriječiti u tome.
“To je već dugo dio kulture mladih i zaostajemo u pokušaju kontrole ponašanja djece oko toga”, rekao je Carpenter.
Opasno udisanje metala
Profesor epidemiologije Sveučilišta u Nottinghamu John Britton rekao je da udisanje metala može biti opasno:
“Olovo je neurotoksin i usporava razvoj mozga, krom i nikal su alergeni, a čestice metala općenito u krvotoku mogu izazvati zgrušavanje krvi i mogu povećati rizik od razvoja kardiovaskularne bolesti. Karbonili su blago kancerogeni i stoga će dugotrajnom upotrebom povećati rizik od raka, ali u legalnim proizvodima razine svih ovih tvari su iznimno niske pa je životni rizik za pojedinca iznimno mali.”
No Lawson je rekao da je nedavno došlo do porasta ilegalnih proizvoda i da je “neke od njih teško razlikovati od onih koji su potencijalno legalni”.
Protuzakonito je prodavati e-cigarete mlađima od 18 godina. Međutim, istraživanje YouGov-a u ožujku i travnju sugerira porast eksperimentalnog korištenja cigareta među djecom i mladima od 11 do 17 godina, sa 7,7% prošle godine na 11,6%.
Fenix-magazin/MMD/N1